DAN PRAVA OSOBA SA DUŠEVNIM SMETNJAMA

U Republici Hrvatskoj se od 2012. godine obilježava Dan prava osoba sa duševnim smetnjama (6.lipnja).

Dan 6.lipnja izabran je zato što je tadašnja hrvatska vlada (Kraljevska zemaljska vlada) 06. lipnja 1880.godine potvrdila Statut Kraljevskog Zemaljskog zavoda za umobolne u Stenjevcu (kako se tada zvala Klinika za psihijatriju Vrapče). Taj statut bi i sa stručnog i sa humanističkog aspekta i danas mogao biti aktualan.U statutu se navode pojedina riješenja koja na suvremen i svevremen način reguliraju prava duševno oboljelih osoba.Osobe sa duševnim smetnjama u svim vremenima i svim društvima imaju specifičan položaj.Zbog naravi poremećaja one nisu u mogućnosti na adekvatan način brinuti o svojim pravima i štititi svoje interese.Duševni bolesnici predstavljaju jednu od najobespravljenijih kategorija bolesnika i ujedno jednu od najobespravljenijih skupina uopće. Zbog relativno česte nemogućnosti ovih osoba da skrbe o svojim pravima niz je vladinih i nevladinih organizacija u svijetu donijelo više deklaracija, rezolucija i preporuka kako postupati sa ovom kategorijom bolesnika. Najpoznatije su Havajska i Madridska deklaracija.Opća bolnica Nova Gradiška i njezin Psihijatrijski odjel uključit će se u obilježavanje Dana prava osoba sa duševnim smetnjama, prikazivanjem talijanskog igranog TV filma "C ERA UNA VOLTA LA CITTA DEI MATTI"( "Bilo jednom u gradu luđaka").Film je rađen po životnoj priči čuvenog talijanskog psihijatra Franka Bazalje(Franco Basaglia) koji je pokrenuo mnoga filozofska pitanja, prije svega vrijednosna, etička ali i pravna u pristupu osobama sa mentalnim poremećajima.

Film "Bilo jednom u gradu luđaka" sniman je po istinitim događajima koji prikazuju
povijest transformacije klasične nasilne institucije psihijatrije u procesu deinstitucionalizacije psihijatrijske moći. Bazalja ispred sebe nije vidio "luđaka", nego čovjeka koji je bolestan.Sukobio se sa stereotipom da onaj koji je duševno obolio ne zaslužuje biti tretiran kao čovjek.On polazi od činjenice da su svi ljudi jednaki, a da oni koji su bolesni zaslužuju pojačanu pažnju i skrb društva.Za njega su duševne bolnice neodgovarajuća mjesta i naziva ih skladištima u kojima je nemoguće bilo kakvo liječenje.Posebnu pažnju obraća na pristup čovjekovoj individualnosti koja, po njemu predstavlja preduvjet za liječenje. Bazalja je bio osnivač pokreta demokratske psihijatrije. Zalagao se za deinstitutalizaciju psihijatrije Osobe sa mentalnim poremećajem treba osloboditi iz duševnih bolnica i liječiti ih u zajednici i pomoću zajednice. Njegov moto bio je " Sloboda liječi" i da osobe koje pate od mentalnog poremećaja ne treba krevet u jednoj takvoj totalitarnoj instituciji, kakve su duševne bolnice, nego joj treba sloboda.Franko Bazalja je zaslužan za donošenje zakona o ukidanju duševnih bolnica, a otvaranje ustanova u sustavu vanbolničke zaštite za praćenje i pružanje pomoći osobama sa psihičkim problemima.Zakon je donešen u Talijanskom parlamentu 1978. godine ( zakon br.180).Donošenje zakona bio je okidač za čitavu jednu revoluciju u psihijatriji.Godinu dana prije donošenja zakona u Italiji u duševnim bolnicama bilo je preko 58 tisuća bolesnika, 1994. godine preko 20 tisuća, a 1998 manje od 3 tisuće.Do kraja 2000. godine sve duševne bolnice u Italiji su ,uz potporu u zajedniciu bile službeno zatvorene.Utopija Franka Bazalje se konačno ostvarila.Mnoge ideje Franca Basaglie koje su slikovito prikazane u filmu, danas predstavljaju opće prihvačene međunarodne standarde:liječenje uz potporu u zajednici, intenziviranje psihoterapijskog rada, ograničavanje dugotrajnih hospitalizacija, uklanjanje rešetaka po hodnicima i ograda oko bolnica,ukidanje žicom zatvorenih kreveta, humaniziranje prostora, humaniziranje odjeće bolesnika i osoblja, osiguravanje privatnosti pacijenta, prestanak "discipliniranja" pacijenta fizičkim sputavanjem (vezanjem), izolacijom ili elektrošokovima....

"Bazalja ne pripada više samo italijanskoj psihijatriji.Evropa bi trebala da obrati pažnju na Zakon Bazalja, kako bi usavršavala svoje zakonodavstvo vazano za zdravlje i integraciju građana.Današnja italijanska vlada , opet želi da menja ovaj zakon i da vrati ludnice...Političari mogu vrlo lako da diktiraju granicu između
ludosti i mentalnog zdravlja...Granica u Goriciji više ne postoji.Ljudi mogu slobodno da se kreću između Slovenije i Italije, između Goricije i Nove Gorice.Do pre 20 godina Goričani su mislili da to nikada neće biti moguće, da je nestanak granica san ludaka.Ludaci koji su živeli u psihijatrijskoj bolnici koja danas , zahvaljujući Bazalji , više ne postoji nikada nisu znali prpeoznati ovu granicu. Kaže se da je ludost odsustvo smisla realnosti, mi dodajemo da nište uspešnije nije izmišljeno od granica koje postoje samo u glavama čak i najnormalnijih ljudi...Kristijan Eker
12.03.2010. DANAS "Bazalja, lekar od granice".

Autor:Krunoslav Ravlić - Psihijatrijski Odjel Opća bolnica Nova Gradiška

UNITAS WebRadio

R Winamp R WMP

R Real R Quik

HAV banner
AEM logo rad nakladnika

Suradnici

TZGNG logo

 baner.romski portal

 UDD logi

LUNA logo

LAG baner

AEM-logo-banner