„Zašto je pčela važnija od čovjeka?“

Vrijedna i edukativna izložba koja će vam dati odgovor na ovo pitanje slikom, riječju i eksponatima, a otvorena je 23. siječnja u Gradskom muzeju Nova Gradiška.

Gostujuća je to izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba, a nastala je u suradnji sa Hrvatskim pčelarskim savezom te Veterinarskim i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

Autori izložbe su: dr. sc. Iva Mihoci, dr. sc. Zorana Sedlar i Petar Crnčan, mag.biologije.

-Gradski muzej Nova Gradiška je muzej općeg kompleksnog tipa i njegova je misija sakupljanje, istraživanje i sistematiziranja svoje vlastite baštine, baštine zapadnog dijela Brodsko-posavske županije, a preuzimamo neke izložbe i projekte od nacionalnog značaja. Jedan od takvih je projekata i izložba „Zašto je pčela važnija od čovjeka?“- rekla je, među ostalim, dr.sc. Marija Mihaljević, ravnateljica Gradskog muzeja NG, pojašnjavajući time zašto Muzej preuzima ovakve izložbe i ujedno podsjetila i na nastavak suradnje Gradskog muzeja NG i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba gostovanjem njihove izložbe „Zvukovi kukaca-orkestar najmanjih“ u travnju 2018. godine.

-Ova je izložba prvi puta postavljena 2017. I do konca godine je bila otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagebu i nakon toga, zbog velikog interesa, počela je gostovati po cijeloj nam Hrvatskoj. Tako je ovo sedmo otvaranje ove izložbe, a šesto gostovanje. Bila je u Prirodoslovnom muzeju u Metkoviću, Muzeju Moslavine Kutina, pa onda u Puli, Splitu, Bjelovaru i sada smo ovdje u Novoj Gradiški. Mene iznimno veseli obnovljena suradnja s vašim Muzejem, a bilo je to izložbom „Zvukovi kukaca“.

Ova izložba je vrlo interesantna i intrigantna, a i sama nisam mogla vjerovati kako to pčela može biti važnija od čovjeka. Ipak u razgovorima s kolegama autorima izložbe zaista su me uvjerili u činjenicu da ako nestane pčela, nestat će i čovjeka.

Mi jesmo matični nacionalni muzej ,a ponosna sam što u njemu imamo i dvoje stručnjaka iz Nove Gradiške, a to je dr. molekularne biologije Martina Podnar Lešić i Dražen Japundžić, koji će dolaziti ovdje pomoći oko prirodoslovnih zbirki- rekla je, među ostalim, obraćajući se okupljenima, profesorica dr.sc. Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Da je uistinu točna izjava Alberta Einsteina „Kada bi nestale pčele, čovjeku bi preostalo samo četiri godine života potvrdili su i dvoje autora izložbe, dr.sc. Zorana Sedlar i mag. biologije Petar Crnčan, koji je okupljenima predstavio postav izložbe podijeljene u četiri cjeline.

-Kada je krenula nastajati izložba bilo je različitih ideja kako predstaviti taj jedinstveni organizam zvan pčela. Specifičnost ove zajednice, specifičnost pčele, kada se ona razvila, u kojim uvjetima i kako je zapravo povezana sa biljnim svijetom predstavljeno je u ovoj izložbi, kao i njezine posebne karakteristike o kojima ovisi cijeli eko sustav. Njezina koevolocija sa biljkama stvorila je prilagodbe i omogućila veliku raznolikost biljnoga svijeta, a tako onda posljedično i životinjskoga. Pčela je u današnje vrijeme izrazito osjetjiva vrsta i zapravo polako nestaje usljed svih promjena, što zbog globalnog zatopljenja, što zagađenja, uopće odnosa čovjeka prema njoj tako da zapravo i danas počinje ovisiti o pčelarima kako bi se održala u prirodi, odnosno u nekakvoj djelatnosti čovjeka. I upravo tu zapravo nalazimo odgovor da je pčela važnija od čovjeka i da moramo brinuti o njoj i truditi se da ona opstane jer o njoj i ovisimo- pojasnila je ukratko na otvorenju izložbe dr. sc. Zorana Sedlar.

Zahvalila je ujedno Predragu Mangeru koji im je ustupio za izložbu veliki broj košnica među kojima je najstariji primjerak iz BIH, a datira iz sredine 19. stoljeća.

Izložbu je otvorila Ivana Trupina, zamjenica gradonačelnika i tom prigodom rekla: „Velika mi je čast otvoriti ovu izložbu jer se, na neki način, nadovezuje na gospodarsku djelatnost članova Udruge pčelara koju imamo u gradu, koji su aktivni i svoj med plasiraju na tržište. Svake godine na Poljoprivredno-poduzetničkim idejama uspješno ga prezentiraju i educiraju se o uzgoju, zaštiti pčela i pozitivnoj praksi vezanoj za pčelarstvo. Drago mi je da je Hrvatska prepoznala važnost pčelarstva i imamo nacionalni program za razvoj pčelarstva temeljen na direktivama i potporama Europske unije koje uspješno koristimo. Treba ukazivati zašto je med koristan u svakodnevnoj upotrebi i zašto je pčela važnija od čovjeka za naš ekosustav.“

Cilj je ove izložbe, otvorene do kraja veljače, predstaviti pčelu kao organizam, njezinu građu tijela, s prilagodbama koje je razvila. Budući da su pčele zadružni kukci, socijalni život pčela te način funkcioniranja pčelinje zajednice važan je dio pčelinjeg života. Osim toga, osjetljivost pčela na bolesti i kemikalije glavni su razlog njihovog nestanka. Upravo smanjenje prisutnosti pčela u prirodi uzrokuje smanjenje količine oprašivanja, a time i smanjenje bioraznolikosti zbog međuovisnosti biljaka i pčela, a posredno i ostalih živih bića.

Pčele u potrazi za hranom održavaju životne cikluse nebrojeno mnogo vrsta. Oprašivanjem više od 90% biljaka i 87% biljaka u kulturi sudjeluju u proizvodnji više od trećine hrane. Zbog utjecaja mnogih čimbenika i zbog njihove osjetljivosti spadaju u najugroženije oprašivače današnjice. Tu je bitna uloga čovjeka koji ju mora zaštititi i očuvati, budući da i život ljudi ovisi o njima.

NGB-DSCN9373

NGB-DSCN9374

NGB-DSCN9375

NGB-DSCN9377

NGB-DSCN9379

NGB-DSCN9380

NGB-DSCN9381

NGB-DSCN9382

NGB-DSCN9383

NGB-DSCN9384

NGB-DSCN9385

NGB-DSCN9386

NGB-DSCN9387

NGB-DSCN9388

NGB-DSCN9389

NGB-DSCN9390

NGB-DSCN9393

NGB-DSCN9396

NGB-DSCN9397

NGB-DSCN9399

NGB-DSCN9403

NGB-DSCN9404

NGB-DSCN9408

NGB-DSCN9413

NGB-DSCN9416



AEM logo banner