O Božićnim jaslicama

Jaslice su prikaz Isusova rođenja opisanoga u Evanđeljima po Mateju i Luki.

Sastoje se od pomičnih ili nepomičnih figurica Djeteta Isusa, Djevice Marije, Sv. Josipa te pejsažnih kulisa. Složenije jaslice imaju i mnoge druge likove poput pastira, anđela, svetih triju kraljeva i dr. Postoje i žive jaslice s ljudima odjevenima u Mariju i Josipa, koji nepomično stoje, dok živo dijete koje predstavlja Isusa leži u jaslama.

Jaslice se postavljaju u domove na Badnjak i ostaju do blagdana Bogojavljanja, a u crkvama do blagdana Krštenja Isusova. Najčešće se nalaze ispod božićnog drvca. Materijal od kojeg se izrađuju figure može biti prirodan poput drveta, papira, kamena, slame, kukuruzovine ili umjetan.

Prve jaslice postavio je sv. Franjo Asiški u talijanskom mjestu Grecciju 1223. godine. Prve jaslice s figuricama, postavljene su u samostanu Fussen u Bavarskoj, 1252. godine. Jaslice kakve danas poznajemo potječu iz 16. stoljeća, a procvat su doživjele nakon Prvoga svjetskog rata.

Papa Ivan Pavao II. započeo je 1982. godine, tradiciju postavljanja jaslica u Vatikanu na Trgu sv. Petra ispred božićnoga drvca. Među poznatijim jaslicama u Europi su provansalski santoni (santoni su male ručno-bojane figurice od terakote), krakovske, genovske, napuljske jaslice i druge.

 Jaslice u Hrvatskoj

Na početku 17. stoljeća jaslice su došle na današnji prostor Hrvatske. Franjevci su puno pridonijeli širenju jaslica. Najstarije hrvatske jaslice čuvaju se na otočiću Košljunu kraj Krka. Rad su nepoznatoga majstora.

Voštane jaslice kipara Vojte Braniša predstavljaju hrvatsku crkvenu i narodnu umjetnost. U prosincu 1916. godine iz tadašnje Obrtne škole jaslice su prevezene u zagrebačku crkvu, a likovnom ostvarenju jaslica – s čak 150 figurica koje krase narodni motivi – divljenje su izražavali dr. Izidor Kršnjavi, Robert Frangeš Mihanović i brojni drugi autori. U godini velikoj jubileja (2017.), sto godina od izrade i postavljanja, bile su izložene u crkvi Sv. Blaža.

U Dubrovniku je 2005. godine pokrenut Međunarodni festival jaslica i božićnih običaja u Hrvatskoj. Etnografski muzej iz Zagreba svake godine priređuje izložbe božićne tematike, gdje se izlažu i umjetničke jaslice, koje su izrađivali hrvatski umjetnici poput Ivana Lackovića Croate, Josipa Botterija, Kuzme Kovačića i dr. Hrvatski umjetnici od 1985. godine redovito sudjeluju na međunarodnoj izložbi jaslica u Rimu, koja ima dugu tradiciju. Posljednjih godina u Hrvatskoj su sve češće žive jaslice na gradskim trgovima u božićno vrijeme.

Jaslice časne sestre Samuele

Izrađuje ih od komušine, slame i kukuruzovine. U povodu 25. godišnjice umjetničkoga djelovanja 2019. je u Etnografskom muzeju u Zagrebu postavljena Izložba, u kojoj dominiraju Jaslice. Svojim radovima predstavljala je Hrvatsku na brojnim međunarodnim izložbama u Europi i Kanadi. Ove godine Božićne jaslice-Sveta Obitelj i Sveta Tri kralja izložene su u Hrvatskoj u kući „Materina priča“ u Zagrebu do 6. siječnja 2021., a radi se o skulpturama u naravnoj veličini.

Sestra Samuela Premužić više od pet desetljeća živi i predano radi i stvara u samostanu Družbe sestara Naše Gospe u Zagrebu.

Njezine jaslice nalaze se u mnogim crkvama, samostanima, galerijama i muzejima. Radovi su izlagani u Zagrebu, diljem Hrvatske, ali i u Kanadi, Hamburgu, Arlesu, Salzburgu, Rimu, Bratislavi, Skopju, Sofiji, Citta di Castelu, Sutriu, Veroni. U više navrata predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnim izložbama Božićnih jaslica u Rimu i Vatikanu i postigla zapažen uspjeh,a dobila je i međunarodna priznanja. Njezine poznate jaslice „Anđeoska štalica“ bile su izložene u dvorani za audijenciju pape Pavla VI. u Vatikanu.

Sestra Samuela Premužić svoje umijeće nesebično prenosi i drugima, a posebno mladima na radionicama i edukacijama u školama, dječjim vrtićima, socijalnim i kulturnim ustanovama i udrugama. Za svoj predani umjetnički rad dobila je i visoko Priznanje- Medalju i Zahvalnicu grada Zagreba. Svakako treba istaknuti kako je sestra Samuela Premužić održala radionice izrade Božinih jaslica i u Novoj Gradiški, a bila je draga gošća župe i sestara milosrdnica koje su djelovale u našemu Gradu.

AEM banner