"GLAVOM KROZ ZID" Ciklus radijskih emisija

Ciklus emisija koju ostvarujemo financijskim sredstvima Fonda za poticanje pluralizma  i raznovrsnosti elektroničkih medija Vijeća za elektroničke medije RH.

NGB   Glavom kroz zid 2019

Tema ovog ciklusa emisija nam je Poticanje razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova i drugih najviših vrednota Ustavnog poretka.  Ostala tematika ovog ciklusa emisija će obrađivati teme poput Ostvarivanja prava građana na javno informiranje; Podizanje svijesti javnosti o sposobnostima i doprinosu osoba s invaliditetom kao i promicanje i poštovanje njihovih prava i dostojanstva, uključujući borbu protiv stereotipa, predrasuda i štetnih postupaka prema osobama s invaliditetom; potom razvoj medijske pismenosti kao i promocija zdravlja i poticanje zdravstvene kulture.

Donosimo edukativne, kao i sadržaje kojima promoviramo vrijednosti kao što su uvažavanje različitosti i tolerancije, rušenje  prisutnih stereotipa i predrasuda, suzbijanje diskriminacije po osnovi spola, bračnog i obiteljskog statusa. Također podsjećamo i na sve ono što su žene kroz povijest učinile za svoja, ali i ljudska prava u cjelini.

Emisije premijerno emitiramo Utorkom od 14:00 sati

Emisiju uređuju i vode Kristina Piccolo.i Ivanka Herceg

12.GLAVOM KROZ ZID - 22.10.2019.

U 12. po redu projekt emisiji GLAVOM KROZ tema su nam „muško-ženska“ zanimanja . Mnogi i danas misle kako su neki poslovi i zanimanja rezervirani samo za muškarce, odnosno za žene.


 



11.GLAVOM KROZ ZID - 15.10.2019.

Dobro je poznato kako nema reda bez pravila i zakona. Ali kada se tim zakonima zakidaju prava osoba, a posebno osoba s invaliditetom i što je najtragčnije djece s invaliditetom onda možemo samo reći hvala dobrim ljudima koji pomažu i udrugama koje organiziraju humanitarne akcije.


O tome smo govorili u 11-oj projekt emisiji GLAVOM KROZ ZID na primjeru dječaka Karla Bartolovića za kojega je DND NG organiziralo humanitarnu utrku i njome prikupilo donacije kojima će pomoći u nabavci neophodnih ortopedskih pomagala , ali i bicikl njemu prilagođen. Osvrnuli smo se i na humanitarnu akciju Udruge za autizam Sunce NG koja također takvim akcijama uređuje prostor, ali nabavlja i terapijsku opremu za Odjel djece s autizmom.

Svake godine novogradiški Dječji tjedan završava humanitarnom utrkom kojom se prikupljaju donacije za pomoć nekom od oboljele djece. Organizira ju Društvo „Naša djeca“, a po tome smo doista u cijeloj RH. U njoj sudjeluju vrtićanci, osnovnoškolska djeca, srednjoškolci i građani, a poruka koju prenosi je uvijek biti tu za čovjeka u potrebi, nije važno koje je boje kože, vjere, spola. Svakom čovjeku koji ima zdravstvenih teškoća najteže je prihvatiti dijagnozu, procesuirati taj šok i naučiti s tim živjeti. Djeca su u puno težoj situaciji. Ne znaju što im se događa, a kada okolina dodatno oteža, onda je to u najblaže rečeno tužno i ružno. Međutim imamo u Novoj Gradiški pozitivan primjer upravo u ovoj humnaitarnoj utrci.

Naime, ove se godine trčalo za dječaka Karla Bartolovića iz Rešetara, kojemu su potrebna određena ortopedska pomagala, a razveselit će ga i biciklom njemu primjerenom. Kako nam je rekla njegova mama Kristina, samo dio zakonskih prava mogu koristiti.Na primjer, ako preko HZZO-a dobije za ovu godinu odgovarajuće papuče onda nema pravo na ortopedske cipele. A što je s rastom djeteta, može li ono tijekom godine dana imati samo jedne papuče. Ni majka nije ostvarila pravo na status majke-njegovateljice iako je nakon suprugove smrti ostala sama s bolesnim djetetom i nije ga imala kome ostaviti kako bi pronašla posao.

Izuzetno je zbog svega što se u našoj maloj zajednici organiziralo za njega Karlo bio sretan, a potekle su i suze radosnice, zahvalnost je izrazila i njegova majka s kojom smo razgovarali i o ostvarernim i neostvarenim pravima, ali i o tomu što je život dono njoj i njezinu sinu naravno uz zahvalu za ovu ljudsku gestu za njezina desetogodišnjeg sina.

Humanitarnoj utrci u organizaciji DND-a pridružili su se i mali nogometaši NK Sloge, ali i njihovi prijatelji iz NK Slavonije iz Požege s kojima su trebali odigrati utakmicu baš u vrijeme održavanja utrke. Složila su se djeca i treneri da se termin odgodi i Požežani su stigli u Novu Gradišku i svi zajedno razveselili Karla. Kako se utakmice igraju i nedjeljom, nogometaši generacije 2009/2010. Priredili su iznenađenje Karlu Bartoloviću i na nogometnom stadionu, uručili dresove i kopačke, inače je ovom dečaku nogomet najdraži sport, a potom i transparnet na kojemu je pisalo NK Sloga i NK Slavonija za Karla. Simboličnim ispucavanjem prve lopte s centra igrališta naš je Karlo označio i početak utakmice.

Naravno da je iznimno zahvalna i sretna bila i predsjednica Društva „Naša djeca“ Verica Lukačević, koja različtim sadržajima, pa i kroz djelovanje Dječjeg gradskog vijeća i Dječjeg foruma uči djecu njihovim pravima, izražavanju mišljenja i želja jasno , glasno i bez straha, ali uči ih i pohvaliti ono što je dobro. Iznimno je važno od male noge djecu učiti empatiji, ali i pomaganju drugima, a DND to čini i u Dječjem tjednu upravo ovom spominjanom humanitarnom utrkom po kojoj je i Dječji tjedan u Novoj Gradiški jedinstven u Hrvatskoj. Potvrdila nam je to i Verica Lukačević i također izrazila žaljenje što država zakonskom regulativom ne omogućuje lakši život djeci u potrebi i njihovim rodietljima.

Spomenuli smo male nogometaše i njihove trenere, Mario De Villa, jedan od trenera generacije 2009./2010. NK „Sloga“ iznimno je bio emotivan i sretan što su uspjeli organizirati ovu akciju za Karla. Potvrdio je kako su i roditelji djece pohvalili ovu gestu jer, kako je naglasio, u Klubu djeluju i odgojno.

Akciju kojom su nogometaši razveselili Karla Bartlovića inicirala je Dijana Baković, mama jednog od Sloginih limača, a iznimno sretno osjećali su se i Jan, Borna i Dino, koji us u ime svojih suigrača poželjeli da dječak ozdravi.                                -

Spremno se akciji naših malih nogometaša, odazvala i ekipa Slavije iz Pleternice. I njihov trener Predrag Šarić bio je vrlo emotivan, a i sam je krsni kum dječaku s down sindromom i ističe to su samo djeca malo različita, a ne drugačija, ali DJECA.

Udruga za autizam „Sunce“ Nova Gradiška organizirala je, treću godinu za redom, humanitarnu manifestaciju „Tortijada i limunijada“-okusi koji bude ljubav kojoj je cilj bio prikupljanje donacija za uređenje dvorišta Odjela za djecu s autizmom i rad Udruge.

Sada već tradicionali humanitarni susret, kao i sve manifestacije koje Udruga osmisli, sadržajem su ujedno i njihov poklon svima koji im daju potporu i pomažu.

Posebnost ove manifestacije su sudionici, a to su djeca svih uzrasta, koja se vrlo rado odazivaju programom uljepšati život i pomoći najmlađima kojima je svakodnevna potpora potrebna cijeloga života.

Tako se u novogradiškom Društvenom domu 12. listopada pjevalo i plesalo, a sudjelovali su: Zbor OŠ Ante Starčevića, Rešetari,Plesni studio Marine Mihelčić, mala i starija skupina,. Djeca i mladi KUD-a Cernik ,Folklorna skupina, mlađi i stariji uzrast KUD-a Godinjak, kao i folklorna skupina škole. Sve tri godine s Udrugom za autizam je i Barbara Dautović Španović, a nastupila je s bendom Barb&June.

Zahvalu svima koji su im pomogli u provedbi treće „Tortijade i limunijade“ uputile su u ime svih roditelja, kao i odgojiteljica Andrijane Čeliković Glavičić i Danijele Babić, Vesna Mijatović, predsjednica Udruge za autizam i tajnica Melita Dragić prof. logoped, defektolog i senzorni pedagog, voditeljica Odjela za djecu s autizmom.

Grad Nova Gradiška također je dao potporu, a u njihovo ime pozdravne je riječi uputila i pohvalila rad Udruge Ivana Trupina, zamjenica gradonačelnika.

Za „okuse koji pokreću ljubav“, a bile su to maštovitei fine torte, pobrinuli su se i ovoga putamnogi donatori i obrti.

Udruga djeluje u našemu gradu 19 godina. Odjel za djecu s autizmom otvoren je prije 18 godina i djeluje u sklopu Centra za autizam Zagreb. Jedini je Odjel u jednom malom gradu u RH otvoren zahvaljujući agilnosti predsjednice i tajnice Udruge, mnogih dobrih ljudi velikoga srca koji su donacijama u tomu pomogli. Tadašnji prostor bio je u sklopu Dječjeg vrtića, a potporom Grada, koji za Udrugu ima veliko razumijevanje, dobili su prostor u nekadašnjim „jaslicama“ tako da je sada sve na jednom mjestu. Daljnjim aktivnostima, ponovno humanitarne prirode, nastavila je Udruga s obogaćivanjem terapijskih sadržaja kako bi djeci s autizmom, ali i drugoj djeci s teškoćama i njihovim roditeljima omogućila kvalitetniji život. Otvoren je tako i opremljen senzorni kabinet, u senzornom parku u dvorištu „jaslica“ poslije zahtjevne pripreme zemljišta postavljene su podloge i sprave za igru po svim standardima prilagođene djeci-korisnicima Odjela.

Potrebno je završiti uređenje dvorišta za siguran boravak i igru djece tako da ova vrijedna Udruga nastavlja s akcijama jer je pred njima zaista još puno posla.

Sudeći po dosadašnjem razumijevanju sugrađana, Grada, Županije, ali i brojnih umjetnika, voditelja, glazbenika, pa i znanstvenika (FER, Zagreb), koji su se odazvali sudjelovati u njihovim humanitarnim manifestacijama, iako će bit potrebno još dosta vremena, polako, ali sigurno će doći do svoga cilja.

Iako bi se na nacionalnoj razini kroz zakonsku regulativu puno više toga trebalo rješavati upravo za one najranjivije, tomu nije tako. Potrebe su velike i bez aktivnosti i zauzimanja roditelja i cijele lokalne zajednice ne bi bilo ovakvih rezultata.

Ovogodišnja „Tortijada i limunijada“ dogodila se u Dječjem tjednu, točnije na njegovu završetku i svakako je, uz sadržaje Društva „Naša djeca“, doprinos osvještavanju djece i odraslih o potrebama svih onih kojima trebamo pružiti ruku u svakodnevnom životu, kao i o činjenici da su ravnopravni članovi društva.

Kada već nemaju veća zakonska prava djeca s teškoćama i njihovi roditelji, sreća je da je ova zajednica dovoljno osjetljiva i priskače u pomoć svakom potrebitom. Možda se jednoga dana osvjeste i oni koji nam kroje Zakone.



10.GLAVOM KROZ ZID - 08.10.2019.

 U 10-oj projekt emisiji GLAVOM KROZ ZID smo govorili o problematici osoba s autizmom. Naime, koliko god imali odlično napisane Zakone koji jamče prava osobama s invaliditetom još uvijek njihova primjena nije takva da bi osobama s autizmom i njihovim obiteljima omogućila kvalitetan život s manje problema u svakodnevnom životu


TON

Ono što nam se čini jednostavnim i rješovim za ove osobe bez tuđe pomoći i adekvatne zdravstvene skrbi je nemoguće. Koliko uopće obraćamo pozornost na živote tih ljudi, koliko smo osvješteni da ih prihvatimo u zajednici, što su još uvijek nerješena, a životno važna pitanja za osobe s autizmom, kamo poslije 21 godine života kada roditelji ili skrbnici stare i bliži im se kraj životnoga vijeka?-sve su to pitanja na koje treba tražiti odgovore kako bismo i na ovaj način ptem medija na njih skrenuli pozornost. Znamo li uopće kako funkcionira Odjel za autizam, kako izgleda školski dan tih osoba, čemu ih se uči i zašto, koliko u rješavanju problematike može pomoći Udruga pa i Savez udruga za pomoć osobama s autizmom? I to su pitanja kojima se među ostalim bavimo u današnjoj emisiji s ciljem da što više upoznamo javnost i približimo im život i aktivnosti osoba s autizmom kako bi ih bolje razumjeli, a time i više prihvatili. Kao i svim životnim sferama kada je riječ o osobama s autizmom njiove se obitelji susreću i danas s predrasudama iako je upravo djelovanjem Udruga učinjen veliki pomak u osvještavanju zajednice i prihvaćanju osoba s autizmom kao ravnopravnih članova. U namjeri da svi zajedno više naučimo u realizaciji ove teme pomogli su nam Udruga za autizam Sunce, Odjel za autizam, roditelji djece s autizmom, Savez udruga za autizam Hrvatske.

                                              

Autizam je neurobiološki razvojni poremećaj koji se javlja u ranom djetinjstvu, obično prije treće godine života. Iako se simptomi autizma i njihova ozbiljnost razlikuju, svi oblici utječu na djetetovu sposobnost komunikacije i interakcije s drugima.

Broj djece s dijagnozom autizma je u stalnom porastuDefinicija autizma se znatno proširila, tako da danas autizmom često nazivamo i stanja koja ranije nisu bila dijagnosticirana kao autizam.

Krajem osamdesetih i početkom devedesetih, autizam je napokon došao pod povećalo javnosti i politike te su se u Americi i svijetu počeli donositi zakoni kojima se omogućava financiranje za pomoć u školovanju i životu djeci s dijagnosticiranim autizmom.

Premda su obrasci ponašanja autistične djece istraživani bezbroj puta, vrlo malo toga se može zaključiti o svijetu u kojem oni žive. Iako ne postoji lijek za autizam, intenzivno, vrlo rano liječenje može napraviti veliku razliku u kvaliteti života mnoge djece s ovim poremećajem.

Za poboljšanje kvalitete života obitelji u kojoj je osoba s autizmom zasigurno doprinose i Udruge, a posebno Odjeli za autizam i uopće stručna pomoć u svakom pogledu.

Nova je Gradiška jedini mali grad u RH koji ima Odjel za autizam a djeluje u sklopu Centra za autizam Zagreb. Otvoren je entuzijazmom i velikim zalaganjem predsjednice i tajnice Udruge Sunce, Vesne Mijatović i Melite Dragić koje su kako se prisjećaju doslovno prije 19 godina išle od vrata do vrata i tražile donacije.

Razumijevanje su uz mnoge dobre ljude, našle i u Centru za autizam iz Zagreba kao i ravnatelja Dječjeg vrtića u Novoj Gradiški, potvrdila nam je Vesna Mijatović, predsjednica Udruge, a o razlogu zašto su se uopće u to upustile su zapravo njihova djeca.

Izuzetno je veliki problem sa smještajem osoba s autizmom kada navrše 21-u godinu života i još se ne nazire cjelovito rješenje.

Voditeljica Odjela za autizam u Novoj Gradipki je Melita Dragić, prof. logoped, defektolog i senzorni pedagog. Već prilikom odabira studija odlučila je raditi s osobama s autizmom. Ja to želim i mogu, želim pomoći rekla nam je na početku razgovora i doista je tomu tako. Po završetku studija počela je raditi u Centru za autizam u Zagrebu, s djecom predškolske dobi, stekla iskustvo i zananja, a kada je otvoren Odjel u Novoj Gradiški postala je voditeljicom toga Odjela i kao što nam je predsjednica Udruge Vesna Mijatović rekla zajedno su se borile i za njegovo otvorenje, uređenje, daljnji razvoj s ciljem omogućavanja pružanja kvalitetnih teraisjkih usluga kako osoba s autizmom tako i drugoj djeci s teškoćama.Doprijeti do djece s autizmom nije lako, ali ako nađete bilo kakav modus da dijete zainteresirate da ostvari komunikaciju s vama i da s njim radite na socijalizaciji da ga uključite u svijet u kojemu živi barem malo puno ste napravili. Djeca i osobe s autizmom su moja ljubav već 25 godina, rekla nam je prof. Dragić i dodala kako Udruga puno pomaže i potpora je Odjelu, potpora roditeljima kako bi se znali nositi sa svime što im nosi baš svaki dan u životu i njima i njihovoj djeci. Velika stvar je otvorenje ovoga Odjela, kadar je postojao, roditelji s djecom više nisu morali putovati u Zagreb istaknula je i predstavila školski program po kojemu rade s djecom u Odjelu.

Veliki poticaj njihovu radu, ali i priznanje na svemu do sada učinjenom dao je Udruzi i djeci, njihovim roditeljima i Stephan Lupino, koji se spremno i s velikom empatijom za potrebite i u Novoj Gradiški odazvao, poklonio izložbu fotografija djece s autizmom u humanitarne svrhe, a potom gostovao i za Noć muzeja u našemu gradu. Veliku je promociju Udruge, njihova rada napravio i najavom spomenutih događanja na nacionalnoj televiziji, ali što je najvažnije, itekako skrenuo pozornost na problematiku autizma i svojim primjerom pokazao kako oni koji to mogu svakako trebaju na sve načine pomoći i govoriti u ime onih koji ne mogu.

U Odjelu za autizam prema kurikulumu obilježavaju i značajne datume tijekom godine, idu na izlete, sudjeluju u različitim aktivnostima njima primjerenima.

Kako nam je Melita rekla nisu u zajednici doživljavali neugodnosti prilikom šetnji gradom, prepoznatljiva smo mala grupa istaknula je.

U Odjelu za autizam rade dvije odgojiteljice Danijela Babić i Andrijana Čeliković Glavičić- Treba puno strpljenja, razumijevanja i nadasve ljubavi prema djeci istaknule su obje. Naravno i educirale su se za određene vrste terapija, a u svemu stručnu pomoć i savjete imaju od voditeljice prof. Dragić.

Željka Karapandžić majka je djeteta s autizmom. Odjel za autizam u Novoj Gradiški znači i njoj i djetetu jako puno i kako nam je rekla osjeća se napredak u socijalizaciji djeteta. Žive u maloj sredini tako da je bilo svakakvih situacija, pa i osude roditelja da dijete nigdje ne puštaju, a nisu, kako je rekla da tomu nije tako. Sada su se, dodala je, naučili na njega. Nije ni nama kao roditeljima bilo lako prihvatiti dijagnozu autizma, ali što prije prihvatiš, lakše je nositi se sa svim životnim situacijama- rekla nam je, među ostalim.

Na nacionalnoj razini djeluje i Savez udruga za autizam i to 40 godina, a okuplja 13 udruga članica s područja RH. Autizam se, kako nam je rekla predsjednica Saveza Lidija Penko, javlja kod jednog od 65 rođene djece i sve je češći. Njezina kćerka ima 32 godine, a ona je, kako je istaknula u ovoj priči zajedno s drugim roditeljima 30 godina. Dugo su se godina roditelji borili da autizam bude prihvaćen jer je bio rijedak, osvijestili su tu problematiku lokalnoj zajednici, napravili su puno ali još uvijek nedovoljn naglasila je PENKO i dodala, međ ostalim kako je najvažnija rana dijagnostika kako bi se odmah počelo s djetetom raditi i primjenjivati odgovarajuća terapija jer je tada i njegov, ali i život njegovih roditelja daleko kvalitetniji.Također je istakla važnost struke i njihovu pomoć, ali i problematiku smještaja osoba s autizmom kada navrše 21. godinu.

Rad Udruga jako je važan za osvještavanje lokalne zajednice čija potpora im je kao što je nekoliko puta naglasila Lidija Penko, iznimno važna, a o djelovanju Udruge SUNCE u Novoj Gradiški ima samo pohvale, ipak su roditelji ti koji uvijek i svuda pokreću stvari naprijed i na bolje.

Temom ove projekt emisije željeli smo barem malo više rasvijetlili problematiku autizma i potaknuti da uvijek kada to možete roditeljima, udrugama koje okupljaju djecu s teškoćama, pružite više potpore. Iako im je materijalno potrebno, vejrujte ono ljudsko što ne košta ništa, a najviše znači im je najpotrebnije. 



9.GLAVOM KROZ ZID - 01.10.2019.

U 9-oj po redu projekt emisiji UNITAS WebRadija GLAVOM KROZ ZID riječi je bilo o djeci s teškoćama u razvoju, ali djeci koja su prihvaćena u školi koju pohađaju, kao i od strane svojih kolega koji takvih teškoća nemaju. Time želimo pokazati kako se u našoj sredini o takvoj djeci brinu i nastoje ih uključiti koliko god je to moguće u svijet obrazovanja, ali i pomoći da uđu u svijet rada.

U drugom dijelu emisije riječi će biti o danas, posebno za djecu i mlade iznimno značajnom području, a to je medijska pismenost, iako je ona važna i za odrasle. Razlog tomu su nove tehnologije i društvene mreže koje donose toliko sadržaja pa je potrebno znati prepoznati što je istina, što nije, gdje su zamke koje bi posebno djeci i mladima mogle donijeti različite probleme u životu, ali potrebno je i znati obraniti se i od cyberbullyinga.Treba poučiti i roditelje o svemu onome što je na internetu i pamtenim telefonima dobro, ali i što nije kako bi mogli pomoći djeci. Naravno poučavati mogu i trebaju i mediji, ukoliko se zaista bave temamam iz stvarnog života na način da prenesu točnu, istinitu, objektivnu , provjerenu informaciju ili donesu prilog u kojemu će vezano za temu koju obrađuju biti uključeni svi relevatni dionici jer je samo takva informacija s poznatim izvorom, vjerodostojna što onda prepoznaju i čitatelji, gledatelji ili slušatelji.

Upravo je s temom medijske pismenosti i počela provedba projekta Agencije za elektroničke medije RH u suradnji s Panda komunikacijama, a na radionici smo 28. Rujna sudjelovali i mi iz NG-Buntovnika.

U Industrijsko-obrtničkoj školi u Novoj Gradiški obilježili su Međunarodni dan kave, koji se inače slavi 1. Listopada i prvi je puta službeno obilježen 2015.godine. Cilj je globalne proslave putovanja kave od farme do vašeg opskrbljivača kavom – što je ujedno prilika da odamo priznanje muškarcima i ženama koji uzgajaju kavu koju toliko volimo. Ali i da se družimo jer poziv na kavu znači zapravo poziv na čašicu razgovora. Upravo su to i napravili učenici kuharskog, konobarskog i slastičarskog zanimanja koji pohađaju spomenutu novogradišku srednju školu. Među njima su i učenici s teškoćama u razvoju koji su involvirani u nastavu s djecom koja tih teškoća nemaju. I na taj način škola odgojno djeluje. Naime uči djecu i mlade prihvatiti druge i drugačije, ali i pomaže uključivanju djece s teškoćama u zajednicu.

Djeca su sa svojim profesorima i nastavnicima pripremila razne vrste kave, ali i slastica od kave, počastila ih i družila se s njima pod velikim odmorom. Pokazali su vlastite vještine za zanimanja za koje se školuju, a i pohvale koje su primili samo su im dodatna motivacija za daljnje učenje i rad, jer naravno, iako smo danas u životu okrenuli naopako većinu vrednota, ipak je važno reći da netko dobro ili odlično radi ako je tomu tako.

Ova slatka proslava uz kavu bila je prilika razgovarati i s profesorima, učenicima i ravnateljem Industrijsko-obrtničke srednje škole.

Gošće su nam bile Marija Blažević, nastavnica koja u školi predaje stručne predmete-poznavanje robe i prehrane i voditeljica aktiva ugostitelja i Jelica Pejanić stručna nastavnca kuharstva i praktične nastave, a zadnjih godina radi s učenicima s teškoćama u razvoju, a to su pomoćni kuhari i slastičari, potom i ravnatelj prof. Mijo Matošević te učenik Dominik koji ima Aspergerov sindrom, a to je jedan je od nekoliko poremećaja iz autističnog  spektra karakteriziran poteškoćama u društvenoj interakciji i ograničenim, stereotipnim interesima i aktivnostima. Aspergerov sindrom razlikuje se od ostalih poremećaja iz spektra autizma po tome što kod njega općenito nema zastoja u jezičnom i kognitivnom razvoju. Ipak, u standardnom dijagnostičkom kriteriju nije spomenuta motorička nespretnost i atipična upotreba jezika, što se zna često javljati.

I OŠ Ljudevita Gaja ima razredne odjele za djecu s teškoćama, a djeca ih od milja zovu mali odjeli. Postoje gotovo koliko i škola, potvrdila nam je i Blagica Pečnjak ravnateljica i dodala kako se itekako ponose tim učenicima.

Svakako valja napomenuti kako i udruge civiloga društva u Novoj Gradiški vode brigu o djeci s različitim teškoćama, pa tako djeluje Udruge za pomoć djeci s intelektualnim teškoćama, Udruga za autizam, Udruga slijepih i slabovidnih, kao i Udruga gluhih i nagluhih. Udruga slijepih i slabovidnih provodi već nekoliko godina projekte kojima okuplja djecu s teškoćama kako bi im pomogli u stjecanju različitih vještina prema njihovim mogućnostima, ali i kako bi se družili, kako bi imali kvalitetniji život i oni i njihovi roditelji, Isto tako Udruga za autizam u suradnji s udrugom Prevencija provodi projekte podrške djeci s teškoćama kojoj pomažu u učenju, a tu su uključeni i logopedi i psiholozi i defektolozi. Iznimno koristan je i rad u senzornom kabinetu za svu djecu s teškoćama. Sve te udruge prezentiraju zajedno s djecom radove koje su izradili i to na većim manifestacijama koje se u Gradu organiziraju što doprinosi senzibilizaciji javnosti prema njihovim problemima, ali i osnažuju ih na taj način jer su ravnopravni članovi zajednice.

U drugom dijelu ove projekt emisije govorili smo i o temi medijska pismenost.

Bila je to i tema prve od ukupno deset edukativnih radionica namijenjenih nakladnicima elektroničkih medija, održana 28. rujna u sklopu projekta o proizvodnji i objavljivanju audiovizualnih, radijskih programa i sadržaja koji su od javnog interesa.

Riječ je o projektu Agencije za elektroničke medije RH, a edukativne radionice provodi tvrtka Panda komunikacije.

Medijska pismenost je mogućnost pristupa, analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja novog medijskog sadržaja.

Predmet proučavanja medijske pismenosti su i potencijalno štetni medijski sadržaji, medijske navike djece i odraslih, medijski žanrovi. Medijska pismenost jedan je od temeljnih elemenata građanske pismenosti jer su mediji iznimno važni u informiranju, komunikaciji između građana i tijela javne vlasti te mogu utjecati na formiranje javnog mnijenja i stavova.

Umijeće organizacije i izražavanja ideja koje stoje u pozadini vijesti postaje najvažnijom od svih vještina koje čovjek uopće može imati.

Posebno važno je o medijskoj pismenosti poučavati roditelje, djecu, njihove skrbnike ali i učitelje, nastavnike i odgajatelje. S tim je ciljem pokrenut i portal medijskapismenost.hr, a učinili su to Agencija za elektroničke medije i UNICEF u suradnji s Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu, Akademijom dramske umjetnosti, Hrvatskim audiovizualnim centrom i Hrvatskim filmskim savezom.

O temi je vrlo detaljno i opsežno govorila i vodila interaktivnu radionicu Ana Dokler, samostalna novinarka portala medijskapismenost.hr Agencije za elektroničke medije.                        

Važno je napomenuti kako je Portalom medijskapismenost.hr na jednom mjestu omogućen sveobuhvatan pregled pouzdanih i korisnih informacija o medijskoj pismenosti i medijima, kao i njihovu potencijalnom utjecaju na razvoj djece i mladih. Pruža informacije o utjecaju različitih vrsta medija i žanrova na djecu, obrađuje teme kao što su sigurnost na internetu, nasilje u medijima, stereotipi, utjecaj medija na dječji razvoj te nudi niz savjeta roditeljima kako postupiti u konkretnim situacijama iz stvarnog života, ali  informira i o znanstvenim radovima i politikama s područja medijske pismenosti.



8.GLAVOM KROZ ZID - 24.09.2019.

Poštovani naši u 8. po redu projekt emisiji GLAVOM KROZ ZID prvi smo dio posvetili Nacionalnom danu borbe protiv nasilja nad ženama, a u drugom je riječi bilo o zdravstvenim temama, konkretno o liječenju boli i migren.

Nacionali danu borbe protiv nasilja nad ženama, obilježava se 22. rujna u znak sjećanja na zločin koji se dogodio na Općinskom građanskom sudu 22. rujna 1999. u maloj sudnici u kojoj je Mato Oraškić prije ročišta u predmetu razvoda braka ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, odvjetnicu Hajru Prohić i svoju suprugu Gordanu Oraškić, dok je teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković.

U znak sjećanja na tu tragediju, na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu,u nedjelju je održana komemoracija na kojoj su se predstavnici ustanova založili za prevenciju takvih zločina, ali i njihovo strože kažnjavanje. “Iako je prošlo 20 godina, tuga i bol za tim ženama koje su smrtno stradale ne jenjava”, rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, dodavši da je i danas teško objasniti i prihvatiti taj zločin. Pozvao je sve službenike da sa svoje pozicije nadležnosti poduzmu sve napore da se takve stvari u prvom redu spriječe, a ako se već dogode da se pravovremeno reagira.

Bošnjaković je napomenuo da je Ministarstvo pravosuđa uputilo u proceduru set zakona koji predviđaju oštrije kazne za one koji pokušaju ili učine takva kaznena djela. Osvrnuo se i na ovogodišnji zločin u Centru za socijalnu skrb u Đakovu te rekao kako je uloga pravosuđa, kad se nažalost tako nešto dogodi, da budu brzi u postupku. Kad takve stvari dođu u pravosuđe znači da su se već dogodile i tada se mora voditi postupak te je zato, rekao je ministar, jako važna prevencija.

Zamjenik predsjednika Vrhovnog suda i Udruge hrvatskih sudaca Marin Mrčela također je istaknuo važnost sprječavanja nasilja, počevši od odgoja i obrazovanja. Ako se nasilje već dogodi, smatra Mrčela, važno je da sudovi reagiraju djelotvorno, u najkraćem mogućem vremenu.Ono što se dogodilo prije 20 godina, kazao je, ostaje podsjetnik na tragediju koja se dogodila, na bezumni akt koji je pokazao nasilje u svom najgorem obliku.

Ministar Bošnjaković je također rekao kako će se za provedbu Istanbulske konvencije u proračunu za sljedeću godinu, koji je u izradi, osigurati sredstva za predviđene mjere. Paket zakona kojima se regulira zaštita od nasilja nad ženama u obitelji, upućen je u javno savjetovanje, rekao je Bošnjaković dodavši kako očekuje da će stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine.

I prvi ljudi hrvatske države istaknuli su poruku nulte tolerancije na nasilje nad ženama, djecom i u obitelji kao i poruku ohrabrenja žrtvama da bez straha prijave svaki oblik nasilja.

Unatoč svemu nasilje nad ženama u Hrvatskoj je u porastu.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić,  a u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, osvrnula se na statističke pokazatelje o obiteljskom i nasilju prema ženama. Podaci pokazuju kako je u 2018. godini u Hrvatskoj zabilježeno 535 kaznenih dijela u kojima su žene bile žrtve obiteljskog nasilja, dok je u prvih 8 mjeseci ove godine evidentirano njih 639.

Pravobraniteljica je usporedila broj kaznenih djela s prekršajnim djelima, kojih u Hrvatskoj godišnje ima više od 10 tisuća.

"Između prekršajnog i kaznenog djela obiteljskog nasilja ne postoji jasna distinkcija. Kroz 1200 presuda koje smo analizirali, prekršajnih i kaznenih djela, vidjeli smo da je zaista teško iščitati jednu ujednačenu sudsku praksu. Kroz nove izmjene kaznenog zakona i prekršajnih odredbi Zakona o zaštiti od nasilje u obitelji, tjelesno nasilje izuzeto je iz prekršajnih djela. Mislimo da će kroz praksu doći do nekih pomaka", ocijenila je.

Ljubičić smatra i kako pitanje rješavanja obiteljskog nasilja nije jednodimenzionalno, te ukazala na nužnost uspostavljanja protokola postupanja svih dionika u postupku zaštite od obiteljskog nasilja.

Zakonske izmjene, istaknula je, samo su jedna sfera rješavanja obiteljskog nasilja. Napomenula je da, uz zakone, postoje i drugi vidovi zaštite i pružanja pomoći, poput psihološke podrške, skloništa te besplatne pravne pomoći. Ocijenila je da za takav vid zaštite, većinu sredstava iz proračuna osigurava država.

"Lokalne zajednice, gdje su skloništa i savjetovališta teritorijalno raspoređena, trebale bi snositi, po našem mišljenju, također veliki dio sredstava. Do sada su izdvajale jedan posto za rodno budžetiranje, što je nedovoljno. Tu treba doći do sinergijskog odlučivanja na nacionalnoj i lokalnoj razini", istaknula je Ljubičić.

LOKALNA ZAJEDNICA

A kada je riječ o lokalnim zajednicama i u Novoj Gradiški u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama konferenciju za novinare održale su dr. Ljepša Rakas Vujčić predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova grada Nova Gradiška i predsjednica Gradskog vijeća te Marija Bradašić Mikolčević, nova predsjednica Foruma žena SDP-a grada Nova Gradiška.

Tom su prigodom ukazale na stalnu potrebu borbe protiv nasilja nad ženama, ali i protiv svih drugih oblika nasilja, kao i na potrebu preveniranja takvih nemilih situacija.

Problem nasilja je prisutan i u svijetu i kod nas, najviše pogađa žene, prisutan je u svim dobnim strukturama, bez obzira na socioekonomski status. Bez obzira na  podrijetlo i obrazovanje, pojedinci mogu biti nasilnici ili žrtve.
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama ima za cilj podizanje svijesti o neprihvatljivosti svih oblika nasilja nad ženama, uključujući psihičko, tjelesno, spolno i ekonomsko nasilje. Jedan od koraka borbe protiv nasilja nad ženama je osvještavanje javnosti o učestalosti nasilja te važnosti njegova suzbijanja za cjelokupnu zajednicu. Nasilje ostavlja dugotrajne fizičke i psihičke posljedice stoga se trebamo potruditi pomoći ženama koje su u nevolji.

Koliko god mi govorili ili pisali o tome, na žalost, nasilje nad ženama se događa i dalje rekla je dr. Ljepša Rakas Vujčić. Tijekom ove godine kako bi informirali žene o tomu kako reagirati na nasilje u obitelji, kako se zaštititi i gdje se javiti održane su dvije vrlo posjećene tribine u Slavonskom Brodu, dodala je, među ostalim dr. Ljepša Rakas Vujčić te naglasila kako već dugi niz godina u SB djeluje i „Sigurna kuća“-sklonište za žrtve obiteljskog nasilja.

Marija Bradašić- Mikolčević istaknula je važnost prevencije nasilja ne samo nad ženama nego svih oblika nasilja, što ona, kako je rekla čini prema mogućnostima i sa školskom djecom s obzirom da je po zanimanju učiteljica razredne nastave.

Drugi dio projekt emisije GLAVOM KROZ ZID posvetili smo ukrtako temama iz zdravstva i angažiranju udruga i pojedinaca u senzibiliziranju javnosti, ali i poticanju sustava na promjene za oboljele koji se za sebe ne mogu sami izboriti.

Mogućnosti liječenja neuropatske boli i migrene bile su teme još jednog u nizu edukativnih predavanja u organizaciji novogradiške Podružnice Hrvatskog liječničkog zbora. Njome su, kako je rekla, dr. Slavica Konjević Pernar, predsjednica novogradiške Podružnice, počeli i novu akademsku godinu.

O migreni i novim načinima liječenja ove vrste glavobolje od koje pate mnoge osobe govorio je prof. Davor Jančuljak, neurolog iz Kliničkog bolničkog centra Osijek

O tomu što je neuropatska bol i mogućnostima liječenja govorio je doc. Ivan Radoš, predstojnik Klinike za anesteziologiju, voditelj Zavoda za liječenje boli i predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli. Uz pojašnjenje o vrstama boli, govorio je i o pravu osoba da se od boli liječe.

„Bukom motora protiv tišine ALS-a, međunarodna je akcija koja je postala simbolom ljudske suosjećajnosti, borbe za bližnjega i sinonim upornosti, a ove godine po prvi puta se u akciju uključio i grad Nova Gradiška.

Kristijan Mikec potpredsjenik udruge NEURON organizatora letačkog dijela akcije u kojoj su sudjelovali letači paraglajdera iz Hrvatske i Slovenije istaknuo nam je kako je cilj cijele priče skrenuti pozornost na oboljele od ALS-a, odnosno drugih rijetkih bolesti.

-ALS je kod nas postao poznat tek kad se pokrenula akcija „ice bucket challenge“, ono „smiješno“ polijevanje hladnom vodom. Taj šok prilikom polijevanja hladnom vodom preko glave skoro je pa ravan onome kada saznate dijagnozu da bolujete od ALS-a, a to je odumiranje svih mišića i živaca u tijelu do trenutka kad stane onaj najvažniji mišić u tijelu. Dovoljno smo svi ovdje koji sudjeluju u ovoj akciji empatični i osvješteni da shvatimo potrebu skretanja pozornosti na ljude kojima zaista treba pomoć- rekao nam je u razgovoruzahvaljujući pri tomu svima koji su se akciji odazvali.

U 8. projekt emisiji GLAVOM KROZ ZID bilo je dakle, riječi bilo o Nacionalnom danu borbe protiv nasilja nad ženama te o zdravstvenim temama-migreni i neuroparskoj boli te o akciji udruge NEURON za oboljele od ALS-a. Emisiju pripremila i uredila Ivanka Herceg, Realizacija Ivan Capan i Karlo Matijević. 



7.GLAVOM KROZ ZID - 17.09.2019.

Jedna od ranjivih skupina društva su zasigurno nezaposelne osobe , bilo da se radi o mladima, bilo o osobama srednjih godina, osobama s invaliditetom, ženama. Kako bi ih osnažili, omogućili sticanje novih zananja i vještina potrebnih na tržištu rada Udruga gluhih i nagluhih Nova Gradiška provela je u suradnji s Gradom, Industrijsko-obrtničkom školom projekt Job club- centar jednakih mogućnosti. Suradnici na projektu bili su Hrvatski zavod za zapošljavanje Ispostava NG i ETŠ i ekonomska škola te Gimnazija Nova Gradiška.

Među 63 projektom obuhvaćena korisnika, bila je 41 osoba ženskog spola što još jedanput potvrđuje da su žene zaista marginalizirane na tržištu rada i da postoji veći broj nezaposlenih ženskih osoba nego nezaposlenih muških osoba. U minutama ove emisije govorili smo o postignućima ovog projekta, odnosno osnaživanju i edukaciji za zapošljavanje i samozapšljavanje.

Projekt je odobren kroz otvoreni poziv „Loklane inicijative za poticanje zapošljavanja –faza III kojega je provelo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Provedba projekta trajala je 15 mjeseci, a sufinanciran je iz Europskog socijalnog fonda u sto postotnom iznosu od 678.575 kuna.

Tijekom trajanja projekta u 15 mjeseci provedeno je 5 ciklusa edukacija, svaki u trajanju od 5 tjedana. Provodili su ih stručnjaci u području neformalnog obrazovanja s ciljem poticanja zapošljivosti: Domagoj Morić, Maja Katinić-Vidović i Josip Brozović. Po projektu, kroz spomenute cikluse, trebalo je obuhvatiti 60 korisnika od čega 36 nezaposlenih osoba, među njima 8 osoba s invaliditetom i 24 učenika. S ponosom su istaknuli kako su obuhvatili ukupno 63 korisnika, od čega je bilo 37 nezaposlenih osoba i 26 učenika te 8 osoba s invaliditetom. Ukupno je 21 korisnik kroz nepunih mjesec dana od završetka edukacije pronašao posao.

Također 14 polaznika nastavlja visokoškolsko obrazovanje , a radi se o gimnazijalcima i nekoliko učenika ETŠ i ekonomske škole, jedna je učenica IOŠ i jedna osoba s invaliditetom koja je upisala Arhitektonski fakultetu. I to je veliki uspjeh kojega smo također postigli provedbom ovog projekta.

Rezultat ovoga projekta je i Priručnik koji obuhvaća sve module koji su provedeni sa svim metodama i prezentacijama koje su korištene tijekom edukacija i svim popratnim materijalima koji se daju sudionicima edukacija- rekla je, među ostalim Nikolina Jureković, voditeljica projekta.

Izrada i izdavanje Priručnika za cilj ima da ga i druge Udruge i Organizacije civilnog društva, jedinice lokalne samouprave kao i svi zainteresirani mogu koristiti u radu s nezaposlenim osobama. S obzirom da je izrađen iznimno kvalitetno svima koji se bave neformalnim oblicima obrazovanja itekako će biti koristan. Također je jedinstven i po tome što je na hrvatskom jeziku i time je dostupniji.

Iz ovoga projekta nastale su i nove projektne ideje koje su i odobrene i implementiraju se. Valentina Stojaković, polaznica prve grupe je izradila projekt „Ženski aktivni razvojni centar“ kojega Udruga „StudioB“ provodi već pola godine kao izravan rezultat projekta „Job club- Centar jednakih mogućnosti“.

Jelena Pirović upoznala je s dojmovima polaznika edukacija te među ostalim istaknula zadovoljstvo korisnika.

Projekt „Job club- Centar jednakih mogućnosti“ bio je kako su rekle voditeljice Nikolina i Jelena i njima korisno životno iskustvo. Uz to organizirale su u sklopu projekta i Prvi sajam poslova kojim je obuhvaćeno 90 osoba od čega 60 nezaposlenih, 20 poslodavaca i 10 predstavnika partnerskih institucija. Čak su i neki ljudi koji nisu bili korisnici projekta Job club baš na ovom Sajmu poslova pronašli budući posao, pa je i to indirektni benefit spomenutog projekta.

O iskustvima i konkretnoj koristi u smislu zaposlenja govorilo je i nekoliko polaznika edukacija projekta Job club: Valentina Stojaković, kako smo i rekli okušala se u izradi novih projektnih ideja, a riječ je o „Ženskom aktivnom razvojnom centru“ koji je implementiran i provodi ga Udruga „Studio B“ iz Bodovaljaca, potom Nikolina Karakašić iz Bodovaljaca koja u planu ima otvoriti vlastiti OPG i baviti se proizvodnjom cvijeća.

I provedeni projekt „Job club-Centar jednakih mogućnosti“ potvrdio je statistike HZZZ-a. Naime, od 63 obuhvaćena korisnika, 41 je bila ženskog spola što još jedanput potvrđuje da su žene zaista marginalizirane na tržištu rada i da postoji veći broj nezaposlenih ženskih osoba nego nezaposlenih muških osoba. Ne radi se ni o nižem stupnju obrazovanja, češće su tomu uzrok obiteljske prilike i patrijarhalno društvo u kojemu živimo. Ovaj projekt upravo te žene uspio je osnažiti da se lakše zapošljavaju i uopće da imaju snage izboriti se za svoje mjesto na tržištu rada. Tome svjedoči i činjenica da je od spomenute 21 osobe koja je pronašla posao po završetku edukacije njih 12 žene- naglasila je Nikolina Jureković.

Učenici Industrijsko-obrtničke škole, njih 15, dvogodišnjih i trogodišnjih zanimanja dolazili su redovito na edukacije. Mirela Brlić-Trnka, pedagoginja u ovoj školi potvrdila je pozitivne povratne informacije polaznika. –Bili su sretni i zadovoljni i rado smo sudjelovali u projektu i kao partneri, a ako Udruga bude nešto slično organizirala rado ćemo se ponovno odazvati i uključiti- rekla nam je.

Elektrotehnička i ekonomska škola NG bila je suradnik na projektu Job club, a pedagoginja Mira Linjaković rekla je, među ostalim, kako su, uz pozitivne reakcije učenika polaznika edukacija i profesori koji su za ovaj oblik neformalnog obrazovanja čuli, njime oduševljeni te zaključuju, kako je istaknula, ovakvih načina neformalnog obrazovanja treba biti i više, a učenike svakako treba poticati da se uključuju.

Grad Nova Gradiška potiče i podupire rad Udruge gluhih i nagluhih, udruge koja je provela preko 30 EU projekata, a i ovaj projekt kojemu su dali potporu ima zajednički cilj, povećanje zaposlenosti.

 



 6. GLAVOM KROZ ZID – 10.09.2019.

Činjenica je kako je broj žena u politici, unatoč svim mogućim zakonskim odredbama i dalje manji nego bi trebao biti, činjenica je i da im je teže u poduzetničkim vodama u odnosu na muškarce, evidentno je i da su manje plaćene za iste poslove koje rade muškarci. Upravo je to tema ove projekt emisije u kojoj ćemo upoznati mladu političarku u lokalnoj zajednici Ivanu Trupina, zamjenicu gradonačelnika, koja svojim radom, neiscrpnom energijom i stavovima potiče i druge, osobito žene da se ohrabre i uđu u politiku, ali da se okušaju u poduzetničkim vodama.

Profesionalno i privatno posvetila se poboljšanju kvalitete života svih sugrađana kao dio tima gradonačelnika Vinka Grgića, a glavno područje njezina djelovanja su projekti za poticanje i razvoj gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva. Uz to sa velikom zauzetošću radi sa svim ranjivim skupinama, ženama, umirovljenicima, djecom i mladima. Dio njezina životnog opredjeljenja je i volontiranje, a posebno je vezana i za vatrogastvo.

Kako je malo žena, a pogotovo mladih žena u politici i izvršnoj vlasti željeli smo saznati što ju je potaklo na aktivno bavljenje umijećem mogućega i tim smo povodom s njom razgovarali.

Čuli smo kako je uopće došlo do toga da u politiku uđe, koje su joj glavne preokupacije vezano za projekte, na koje sve načine djeluje u zajednici.

Ulazak u politiku bio je s 30. Godina, prvi uspješan projekt kao zamjenice gradonačelnika bio je projekt „Zaželi“ kojim su zaposlene 50 žene na pomoći starima i nemoćnima, tu su i projekti za mlade i djecu, za umirovljenike,.... potaknula je i žensko poduzetništvo u gradu. Posebna ljubav joj je vatrogastvo, odnedavno je i vatrogasna časnica. I u slobodno vrijeme se bavi projektima, ali druži se i s prijateljima, ide na Strmac, čita,...Voli izazove, koji ju, kao što ističe, osnažuju i to svakodnevno.

Želi da se žene i u našemu gradu još više ohrabre za akrivno djelovanje u zajednici bilo u udurgama, neformalnim skupinama ili u politici.



 

4. GLAVOM KROZ ZID- 25.6.2019.

Osobe koje nemaju nikakvih zdravstvenih teškoća,  u pravilu, sve što im se svakodnevno događa, što mogu napraviti, uzimaju zdravo za gotovo. Kada se dogodi problem nerijetko se ne snalaze, a kada ga i riješe uz nečiju pomoć brzo ga i zaboravljaju. Jeste li se ikada upitali kako se sa svakodnevnim izazovima suočavaju i nose osobe s invaliditetom? Kako su one prihvatile svoje stanje, čime se bave, što ih veseli?  

Osobe s bilo kojim oblikom invaliditeta ravnopravni su članovi naše zajednice. Mogu raditi, baviti se različitim hobijima, kuhati, baviti se sportom. I vjerujte, najmanje spominju teškoće i prepreke. I baš je to bio razlog što smo odlučili u današnjoj emisiji GLAVOM KROZ ZID ugostiti dvije mlade žene koje unatoč invaliditetu postižu vrhunske rezultate, vedre su, ne priznaju riječ-ODUSTAJEM. Najvažnije je biti uporan, strpljiv, vrijedan, vjerovati i rezultati ne izostaju. Niti jedan hendikep u tom slučaju vas ne može zaustaviti.

Naša prva gošća u emisiji bila je 19-ogodišnja Valentina Ivanišević iz Nove Gradiške. Godine 2008. bila je žrtva prometne nesreće koju je uzrokovao vozač u alkoholiziraom stanju. Tada je završavala prvi razred. Uz strašan šok kojega je doživjela, na žalost, ozlijeđena je i gotovo do kraja puberteta je trpjela bolove u ruci koju nije mogla ispraviti. Uz to javile su se i druge teškoće zbog kojih je teže učila, teže pamtila. Bila je povučena i uplašena, nije baš nailazila na razumijevanje svojih vršnjaka, ali podršku je imala u obitelji, majci, ocu, sestrama i bratu. Bilo je trenutaka kada je Valentina željela od svega odustati, ali ipak, kako nam je rekla, uz potporu svojih dragih, pronašla bi novu snagu i „gurala“ dalje.

Kako bi olakšali život, odrastanje i sazrijevanje, ali i prihvaćanje same sebe Valentini su pomagali i njezini učitelji u osnovnoj i srednjoj školi, ali i profesorica Ljiljana Lukačević, magistra psihologije koja joj je pružala stalnu potporu i profesionalnu i ljudsku kako bi naša sugovornica stekla samopouzdanje i hrabro se suočavala sa svojim problemima te ih naučila prevladati. Kada je otkrila ples, članica je Plesnog studija Marine Mihelčić, otvorio se Valentini novi svijet u kojemu je, uz veliko razumijevanje svojih trenerica, rasla u umjetničkom smislu. I pokretom, unatoč tomu što ruku, niti prste, nije mogla ispružiti, izražavala je sve svoje osjećaje i snove.I uvijek je bila svoja. Nizali su se veliki uspjesi na svim razinama do europskih i svjetskih. U umjetničkom odrastanju i trajanju, veliku ulogu odigrala je i Valentinina majka koja nije žalila vremena ni truda podržati ju i uvijek je bila uz nju.

Valentina Ivanišević završava srednju školu,komercijalni smjer Elektrotehničke i ekonomske škole u Novoj Gradiški. Odlučila je polagati državnu maturu jer želi nastaviti obrazovanje na Veleučilištu u Požegi i istodobno se nastavlja baviti plesom i trenerskim poslom.

Nikada ne treba odustati od svojih snova i ciljeva, bez obzira na zdravstvene ili bilo koje druge teškoće, poruka je naše Valentine Ivanišević.

U emisiji smo ugostili još jednu mladu i hrabru ženu, Ljubicu Maroš iz Okučana.  Prije 14 godina,na žalost, nakon prometne nesreće, ostala je u invalidskim kolicima. Unatoč velikim teškoćama i promjenama u njezinu životu, uz pomoć obitelji i mnogih prijatelja ostala je hrabra i naučila se živjeti prihvaćajući novu sebe. Nikada nije pristala biti bespomoćna i hrabro se uhvatila u koštac sa  mnogim izazovima. Susretala se naravno s predrasudama, vrlo dobro zna da i danas ima takvih ljudi koji misle kako je za ljude u kolicima život završio. Ona na to nije pristala, u kući obavlja puno poslova, kuha, pere,pegla, umjetnička je duša, piše pjesme, ima pripremljenu Zbirku pjesama za djecu, a i aktivna je članica Nanbudo kluba „Slavonija“ Okučani. 

Gotovo tri je godine ovisila o majci, a njezina sestra Ana bila je njezin „anđeo čuvar“, uvijek uz nju, ohrabrivala i Ljubicu i majku i mlađu sestru i baku. 

Ono što našu Ljubicu osnažuje u životu cijelo ovo vrijeme su, kako kaže, dobri ljudi i prijatelji, kao i njezina obitelj. Svi oni očekuju da idem dalje, da ne posustanem i to mi je velika motivacija- rekla nam je, među ostalim.

Svi mi znamo kako životne situacije koje ne možemo promijeniti trebamo prihvatiti. Ipak nije to lako i zapravo je proces za kojega nam treba vrijeme. A prihvatiti da si sada u invalidskim kolicima izuzetno je teško i taj Ljubicin put prihvaćana  sebe kao osobe s invaliditetom doista nije bio lagan. –Čak sam pomišljala da si i sama presudim, no dan po dan uvidjela sam da puno toga mogu napraviti sama. Poslije tri godine poželjela sam sama otići na kavu u kafić gdje mi radi prijateljica i to sam rekla majci. I otišla. I to je bio taj „klik“ kada sam zapravo prihvatila novu sebe- rekla nam je naša gošća. I dogodili su se susreti s dragim ljudima na čijim licima je vidjela odobravanje odlukom da ide dalje. Sa sestrom Anom je izdala zajedničku zbirku pjesama, osnovala izdavačku kuću „Judita“ u Okučanima, ali, kada je izdavačka kuća prestala s radom nastavila je pisati. Danas vozi automobil, izlazi s prijateljima,aktivna je članica Nanbudo kluba „Slavonija“ Okučani u kojemu, kako nam je rekla, zbog znanja engleskog jezika, njezin trener Zlatko Redžić, za nju ima neke zanimljive planove.

S ostvarivanjem prava, kao osoba s invaliditetom, Ljubica nije imala problema. U mirovini je, iako joj je najveća želja dobiti radno mjesto prema svojim mogućnostima. S obzirom da je završila za medicinsku sestru voljela bi raditi u zdravstvenoj ustanovi.

Ljubica Maroš po prirodi je vesela  i optimistična osoba. Već ovim što je ispričala poslala je svima nama važnu poruku, ali i ona kao i Valentina poručile su kako je važno veseliti se malim stvarima i ne bojati se životnih izazova.

Vjerujemo poštovani naši kako su ove naše drage gošće, Valentina i Ljubica pomogle barem malo u otklanjanju predrasuda i uvriježenih mišljenja o osobama s invaliditetom. Snovi su dostižni, sanjajte, borite se i na tom putu svakako ne zaboravite da postoje ljudi kojima je teže, ali ne odustaju. I svakako osvijestite da su osobe s invaliditetom ravnopravni i korisni članovi zajednice.

Ova je emisija  bila posljednja pred ljetnu stanku. Ciklus emisija GLAVOM KROZ ZID koje uređuje i vodi Kristina Piccolo, nastavljamo u rujnu. Do tada lijep pozdrav i ugodno vam ljeto.



 

3. GLAVOM KROZ ZID – 18.6. 2019.

U ovoj smo se emisiji bavili također temom nasilja nad ženama, ali i svim drugim oblicima nasilja, na žalost prisutnog i u našoj zajednici. U prošlotjednoj emisiji (11.6.2019.) govorili smo o načinu izvještavanja u medijima o tomu, kao i Medijskom kodeksu kao vodiču za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o slučajevima nasilja prema ženama i femicidu.
U fokusu ove je lokalna zajednica , trenutno stanje kao i aktivnosti koje poduzimaju nadležne institucije i ustanove.
Na našem području, kao i u drugim manjim sredinama, ne postoje Sigurne sobe, ili Sigurne kuće, Obiteljski centar kojemu bi se na savjetovanje mogle obratiti obitelji za pomoć u rješavanju problema vezanih za narušene partnerske odnose kako bi osigurali zdarvo odrstanje svoje djece. Najčešće se u slučaju obiteljskog nasilja žrtva ili prijavitelj nasilja obraća Policiji, ali i Centru za socijalnu skrb čiji djelatnici poduzimaju niz aktivnosti kako bi žrtvu nasilja zaštitili i sigurno zbrinuli. Upravo zato je gošća ovotjedne emisije prof. Ksenija Marenić Zoričić, psihologinja u novogradiškom Centru za socijalnu skrb. S obzirom da je prilikom zapošljavanja bila prva psihologinja u Novoj Gradiški doista ima veliko iskustvo u radu kako sa žrtvama različitih oblika nasilja, tako i s djecom i mladima.

Kada je riječ o bilo kojem obiku nasilja uz Policiju najveću ulogu u rješavanju ove problematike ima Centar za socijalnu skrb.
Sva postupanja u domeni obiteljskog nasilja su vezana za Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i Protokol o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji koji je jasno odredio koje sve institucije odnosno resori trebaju biti uključeni u rješavanju obiteljskog nasilja, a onda time i ovlasti i zadatke Centara za socijalnu skrb.
A prema riječima prof. Ksenije Marenić Zoričić to su Policija, Centri za socijalnu skrb, odgojno-obrazovne ustanove, ukoliko su prisutna i djeca, a najčešće jesu, potom zdravstvene institucije i Pravosuđe kao represivni aparat.
Što se tiče Centra za socijalnu skrb kada je riječ o obiteljskom nasilju njegova je uloga višeznačna i otežavajuća. – Mi smo ti koji rade s obitelji, najčešće smo baš mi ti koji detektiramo nasilje, prijavljujemo nasilnike, a kasnije, na žalost moramo i raditi s tim nasilnikom premda je uvijek u fokusu žrtva kojoj pružamo zaštitu, kasnije radimo i s djecom. Ta uloga dakle nije konzistenta u smislu da možemo djelovati isključivo kao npr. Skloništa za žrtve, koje rade samo sa žrtvom, Policija koja odradi svoj dio. Mi smo tu od početka do kraja, a i nakon saniranja, ako dođe do saniranja obiteljskih odnosa, opet moramo raditi sa svim članovima obitelji. Centar odmah po saznanju o nasilju od žrtve, srodnika, susjeda, prijatelja, odgojno-obrazovnih ustanova, zdravstvenih ustanova žurno reagira, prijavljuje taj podatak Policiji, kao i same sumnje na nasilje. Svaka osoba koja ima sumnju ili saznanje o nasilju bilo koje vrste može ga i anonimno prijaviti Centru telefonom ili pisanim putem i vjerujte ostat će zaštićen kao izvor. Nakon stupanja u kontakt sa žrtvom Centar pojašanjava nužnost potrebe prijavljivanja nasilja i svega što potom slijedi kako bi žrtva shvatila zapravo dobrobit prijavljivanja nasilnika i zbog nje, ali i najčešće malodobne djece. Na žalost često se žrtva na to ne odlučuje odmah, smatraju da je to prolazno i najradije bi to prešutjele- istaknula nam je u razgovoru prof. Marenić Zoričić.
Kada Centar dođe u kontakt sa žrtvom upoznaje ju i sa njezinim zakonskim pravima upoznaje ju s mjerama i radnjama koje će Centar, a onda i druge institucije poduzeti u konkretnom slučaju. Centri u zaštiti žrtve izrađuju i Plan sigurnosti u sklopu kojega mogu ponuditi smještaj u Skloništima za žrtve nasilja i savjetodavni rad. Ako žrtva odbija takav smještaj nitko ju na to ne može prisiliti, međutim ako ima maloljetnu djecu, a stručni djelatnik procjenjuje da su ugrožena, tada objašnjava da moraju štititi interese djece i što će po tom pitanju dalje poduzeti.
Na području nadležnosti Centra za socijalnu skrb Nova Gradiška, ako gledmo statistički, broj prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji je u padu. Takvi su podaci i za cijelu RH.
-Pri Centru za socijalnu skrb NG u 2018. imali smo 69 prijava nasilja u obitelji, 2017. bilo je 88; 2016. bilo je 91 slučaj, a unazad tri, četiri i pet godina ta brojka prelazila je stotinu. U 2018. godini od tih 69 slučajeva prijavljenog nasilja možemo reći da je trećina, konkretno 22 slučaja recidiv, a od toga čak u tri slučaja ponavljanje nasilja bilo je u istoj kalendarskoj godini. Što se tiče oblika nasilja najčešće je to tjelesno nasilje, potom psihičko, spolno nasilje, ekonomsko, ali najviše ima kombinacija svih oblika. Tjelesno nasilje je najvidljivije i može ga se najbrže i sankcionirati. Izvori prijava Centru ovih oblika nasilja su prije svega Policija, a istakla bih da na našem području imamo izvrsnu suradnju s Policijom, koja je senzibilizirana za probleme nasilja i žrtve. Sve više je prijava i od samih žrtava. Odgojno-obrazovne institucije se još uvijek nerado miješaju u ovu problematiku, a i nemaju informacije da se možda u obiteljima događa ova problematika nasilja. I zdravstvene institucije na žalost nisu nam izvor prijava nasilja. U prošloj godini nismo od njih imali niti jednu prijavu nasilja u obitelji. Iako liječnici imaju i svoja profesionalna ograničenja pa ako pacijent ne želi reći istinu onda su liječniku „vezane ruke“. Isto tako moram reći da imamo i liječnike koji s nama odlično surađuju i javiti će ako se radi o zanemarenom djetetu ili nasilju, ali na žalost ima i ovih drugih primjera što rekla bih, ovisi i o senzibilitetu tih zdravstvenih radnika- među ostalim je naglasila prof. Marenić Zoričić.
Podaci Centra govore kako se 80% nasilja u obitelji događa od strane supruga, partnera, ili bivšeg supruga, vrlo rijetko su druge kategorije. Žrtve su uvijek oni slabiji, a radi se o ženskom spolu, starijim osobama, nasilje nad starijim osobama je u porastu, nasilje na djecom, a onda u tu kategoriju pripadaju i osobe s posebnim potrebama.
-Govoreći o 2018. godini 83 su žrtve žene, a 23 muškarci. Radi se uglavnom o nezaposlenim osobama ili korisnicima zajamčene minimalne naknade, niže školske spreme, sa završenom osnovnom školom ili eventualno srednjom. To i jesu neka stereotipna shvaćanja koja su eto potvrđena da su žrtve pretežno žene, nezaposlene, ekonomski ovisne o partneru, manje obrazovane. Kada se radi o počinitelju nasilja u 65 slučajeva to su muškarci, a u 4 slučaja su žene. I počnitelji su uglavnom nezaposlene osobe, primatelji zajamčene minimalne naknade u Centru i češće sa osnovnom školom ili nezavršenom osnovnom, kao i sa završenom srednjom školom. Takva je situacija, na žalost i u prethodnim godinama u svim tim kategorijama- dodala je prof. Marenić Zoričić.
U emisiji smo razgovarali i o uzrocima nasilja, a posebno i o problemima koji nastaju kada žrtva prijavi nasilnika. Skrenula je pozornost na stigmatizaciju cijele obitelji posebno u ovako malim sredinama, ali i na dugotrajan sudski postupak koji na taj način gubi svaki smisao. - Počinitelj uglavnom dobije novčanu kaznu, a s obzirom da se u većini slučajeva radi o nezaposlenim osobama trpi, odnosno plaća obitelj. Na žalost nasilje u obitelji se još uvijek kažnjava kao prekršaj, a ne kazneno djelo, osim u težim slučajevima ponovljenog nasilja s težim ishodima ide se s kaznenom prijavom.Ako počinitelj dobije kaznu zatvora mjesec dana nerijetko se događalo da bude pušten nakon 7-8 dana jer nema dovoljno mjesta, pa će naknadno to odraditi kada se steknu uvjeti. Koliko god se svaki sustav koji sudjeluje u rješavanju ove problematike izolirano trudi, u cjelosti nije učinkovit u zaštiti žrtve koliko bi trebao biti. Ima puno raskoraka koje treba ispravljati- rekla nam je u razgovoru, među ostalim prof. Ksenija Marenić Zoričić.
Ipak nasilje je potrebno prijaviti i ako se žrtva javi Centru i iskaže spremnost smještaja u Sklonište stručni djelatnici Centra to mogu učiniti u roku od sat vremena. Postoji i mogućnost smještaja u Skloništa u drugim gradovima. U prošloj godini smjestili su tako 5 žrtava, a u 2017. sedmero. Žrtvama nasilja smještenima u Skloništa stručni tim pruža psihosocijlanu pomoć, osnažuje ih se postupno kroz grupni i individualni rad, nudi im se i pravna pomoć,... -Imali smo slučajeva da su žrtve na taj način stale na svoje noge, zaposlile se, pronašle trajni smještaj- naglasila je prof. Marenić Zoričić.
Nasilje u obitelji neće samo od sebe nestati, pa iako u našoj maloj sredini nemamo Skloništa, Obiteljska savjetovališta,... ipak imamo mogućnost obratiti se za pomoć dakle Policiji i Centru za socijalnu skrb. Treba se samo ohrabriti i posvjestiti da nitko nema pravo na bilo koji način ugrožavati život drugoga.
U zaključku emisije objavili smo i podatke o nasilju na području Brodsko-posavske županije, koje smo dobili od Policijske uprave Brodsko-posavske županije, odnosno Krešimira Šimića, policijskog službenika za odnose s javnošću, kao i mjerama koje Policija poduzima kako bi zaštitila žrtvu nasilja:
„Tijekom 2019. godine, stanje kretanja počinjenja nasilja u obitelji je u porastu, s obzirom da je od 1. siječnja 2019. godine do 31. svibnja 2019. godine u PU brodsko-posavskoj evidentirano ukupno 98 događaja, dok je za isto razdoblje 2018. godine evidentirano 86 događaja. S obzirom na mjesnu nadležnost, u PP Nova Gradiška je također došlo do blagog porasta evidentiranih događaja nasilja u obitelji, obzirom da je u periodu od 1. siječnja 2019. godine do 31. svibnja 2019. godine u PP Nova Gradiška evidentirano ukupno 20 događaja dok je za isto razdoblje 2018. godine evidentirano 18 takvih događaja.

Tijekom cjelokupne 2018. godine na području PU brodsko-posavske evidentirano je ukupno 216 događaja nasilja u obitelji, dok su 2017. godine evidentirana 232 događaja. U PP Nova Gradiška tijekom 2018. godine evidentirana su 73 događaja, a 2017. godine evidentirana su 82 događaja.
Počinjeni događaj nasilja u obitelji najčešće prijavljuju žrtve, a potom nadležni Centri za socijalnu skrb, bliske osobe i sl.
Nasilje u obitelji može se policiji prijaviti usmeno, telefonom, pisanim putem, telefaksom ili elektroničkom poštom. Policijski službenici svaku zaprimljenu dojavu o nasilju u obitelji žurno i bez odgode provjeravaju te utvrđuju postojanje elemenata prekršaja ili kaznenog djela nasilja u obitelji. Prilikom poduzimanja mjera i radnji iz nadležnosti policije potrebno je od žrtve prikupljati obavijesti odvojeno od počinitelja i njegova utjecaja, utvrditi sve relevantne okolnosti događaja, utvrditi počinitelja i žrtvu nasilnog događaja, te poštujući načelo žurnosti postupanja, poduzeti potrebne mjere i radnje u cilju zaštite žrtve i procesuiranja počinitelja nasilja u obitelji.
U svome postupanju, a kako bi zaštitila žrtvu, policija ima obvezu upoznati svaku žrtvu s njenim pravima, odnosno da može dobiti pomoć neke od medicinskih ustanova ili organizacija i drugih institucija koje pružaju pomoć i podršku žrtvama nasilja u obitelji, te upoznaje žrtvu s adresarom tih ustanova. Žrtva će se upoznati s mjerama opreza i zaštitnim mjerama koje je policija u mogućnosti poduzeti i provesti sukladno zakonu, upoznat će se s mjerama i radnjama koje će policija poduzeti protiv počinitelja nasilja. Žrtva će također biti upoznata s odlukom suca ukoliko se počinitelj privodi na sud i predlaže njegovo zadržavanje, te o njenoj mogućnosti sklanjanja u sklonište za žrtve obiteljskog nasilja.

U cilju provedbe navedenih zaštita žrtve nasilja policija surađuje sa nadležnim Centrima za socijalnu skrb, bolnicama, sudovima, ustanovama koje pružaju smještaj žrtve nasilja u obitelji u sklonište, ustanovama za djecu i mladež kao i drugim odgovarajućim institucijama i nevladinim organizacijama.

MUP RH svakodnevno putem „KALENDARA NASILJA“ izvješćuje javnost o kaznenim djelima i prekršajima nasilja u obitelji. Cilj je upoznati javnost s brojnošću takvih kaznenih djela i prekršaja, po kojima policija i druge nadležne službe svakodnevno postupaju, daleko od očiju javnosti. Prilikom ovog izvješćivanja se ne objavljuju podaci koji bi žrtvu dodatno stigmatizirali te na ovakav način izvješćivanja samo kroz statističke pokazatelje, želimo osvijestiti javnost o važnosti reagiranja na ovakva kaznena djela i prekršaje.“
I ovom temom i mi također imamo isti cilj-osvijestiti javnost o važnosti prijavljivanja nasilja kako bi doprinijeli zaštiti žrtve.



2. GLAVOM KROZ ZID - 11.06.2019

Bavili smo se temom nasilja nad ženama, načinom izvještavanja u medijima o tomu, kao i Medijskim kodeksom kao vodičem za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o slučajevima nasilja prema ženama i femicidu.
S obzirom na sveprisutnu problematiku emisiju GLAVOM KROZ ZID i slijedećega tjedna posvetit ćemo ovoj temi s naglaskom na lokalnu zajednicu, trenutno stanje kao i aktivnosti koje poduzimaju nadleže ustanove i institucije.


Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova od 2013. do 2018. godine ubijeno je 99 žena u RH, a njih 51 ubili su supruzi, bivši supruzi ili partneri.
Nasilje nad ženama prisutno je u svim društvima, a razlike možemo naći u dominantnim oblicima nasilja, odnosu prema nasilju, ali i mehanizmima zaštite žena- žrtava nasilja. Problemi s kojima se i danas suočavamo i dalje su nizak broj prijava nasilja nad ženama, a uzroci su brojni. Neki od njih su svakako: strah od počinitelja, dugi sudski procesi, niske kazne za počinitelje, nepovjerenje u nadležne institucije, strah da im nitko neće vjerovati, strah da će ih se okriviti za preživljeno iskustvo, osjećaj krivnje i odgovornosti, u većini slučajeva počinitelji su žrtvi poznate i/ ili bliske osobe što dodatno otežava donošenje odluke o prijavi nasilja.
Prema službenim podacima policije , a prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji od 2.003. kada je donesen svake godine je prijavljeno između 11 500 i 17 500 počinitelja a broj žrtava takvih djela kreće se od 14 500 i 22 200 od čega su žene žrtve u 64% do 71% slučajeva ovisno o godini.
Što e tiče nasilničkog načina ponašanja u obitelji prema Kaznenom zakonu (čl. 215a) službeni podaci policije pokazuju da je svake godine prijavljeno između 1400 i gotovo 2 000 kaznenih djela pri čemu je oštećeno između 1 500 i 2 100 osoba od čega su žene žrtve u 75% do 80% slučajeva. Zabrinjavajući je i broj ubijenih žena, od 22 do 45 godišnje . Njihovi sadašnji ili bivši partneri, supruzi bili su počnitelji u 20 % do čak 65% slučajeva.
Kada je riječ o ozvještavanju u medijima o ženama žrtvama bilo kojega oblika nasilja sustavno praćenje medija i rezultati brojnih analiza medijskog izvještavanja o nasilju prema ženama i obiteljskom nasilju, koje je provela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, ukazali su na problematične medijske trendove poput senzacionalističkih naslova, sekundarne viktimizacije žrtava, opravdavanja ili demoniziranja nasilnika te dovođenja nasilja u kontekst ljubavi.
Dvije dubinske analize medijskog načina izvještavanja o nasilju nad ženama i femicidu, koje su provedene na više od 3500 članaka u razdoblju od 2012. do 2016. godine, pokazale su trendove u medijskom načinu izvještavanja. Neki od njih otkrivaju propuste i kršenja etičkih novinarskih standarda, a drugi su rezultat rodnih stereotipa – istaknula je Višnja Ljubičić, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i dodala da je nakon uvida u načine izvještavanja o nasilju nad ženama i femicidu te provedenom javnom raspravom s medijskim djelatnicima formuliran Medijski kodeks. Nastao je u suradnji s Hrvatskim novinarkim društvom u okviru EU projekta „Izgradnja učinkovitije zaštite:promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“ kojega je nositeljica Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH, a kojega sufinancira Europska komisija iz Programa o pravima, jednakosti i građanstvu Europske unije. U fokusu projekta je zagovaranje učinkovitije suradnje među institucijama i ključnim akterima koji sudjeluju u prevenciji, pravnom progonu i kažnjavanju nasilja prema ženama.
Među prvih 12 potpisnika, a radi se o medijima na nacionalnoj razini, ovoga Medijskog kodeksa, je i Građanska inicijativa NG-Buntovnici sa svoje dvije neprofitne platforme –portalom www.ngbuntovnici hr. I internet radijom UNITAS WeBradio.
O tomu što je Medijski kodeks Višnja Ljubičić, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, među ostalim je rekla: „Medijski kodeks je sukus naših istraživanja koja smo provodili posljednjih godinu i pol dana na razini europskog projekta u vrijednosti pola milijuna eura sa našim partnerima. Analize su na 3500 članaka i hrvatskih portala i tiskovnih medija . Željeli smo analizirati na koji način mediji percipiraju obiteljsko nasilje, nasilje prema ženama i na koji način izvještavaju kada se radi o femicidu, ubojstvima žena od strane njima bliskih osoba. Imali smo fokus grupe gdje su sudjelovali novinari i novinarke koji se bave tom tematikom, glasnogovornice koje dolaze iz redova pravosudnih tijela koja se bave tom tematikom i željeli smo ustanoviti temeljem onoga što je analizirano gdje su propusti.
Najčešće se radi o pretpostavkama gdje se i na koji način se nasilje dogodilo. Dogodilo se u korelaciji žrtve sa počinjeni nasiljem gdje se žrtva činila odgovornom za nasilje; odavao se identitet žrtve, mjesto gdje je počinjeno nasilje što je na neki način dodatno stigmatiziralo i žrtvu i njezinu obitelj i najčešće njezinu malodobnu djecu.
Temeljem egzaktnih pokazatelja htjeli smo napraviti Smjernice, iammo ih negdje oko 20-ak, koje će unaprijediti budući način izvještavanja.
Također smo učili da postoje i mediji koji ne odaju identitet žrtve i izvještavaju vodeći računa da su to osobe koje danas, sutra će morati živjeti sa tom činjenicom da imaju takve roditelje.
Jedna od osnovnih smjernica su najprije u poztivnom, afirmativnom – da se u medijima jasno osudi počinitelj nasilja; da se nasilnik stavi u korelaciju počinitelja kaznenog i prekršajnog djela; da se žrtva nikako ne čini suodgovornom za ono što joj se dogodilo; da se ne propituje njezin privatni život pogotovo kada se radi o seksualnom nasilju; da se ne odaje identitet žrtve da ju se na taj način dodatno ne stigmatizira i viktimizira; da se konzultiraju sa stručnim osobama koje se bave takvim vrstama kaznenog i prekršajnog djela; da se što manje presumira kako je i zbog čega je došlo do takvog nasilja jer to kasnije na neki način dovodi do određenih zabluda kako je do nasilja došlo i da se počinitelj ne stavlja u korelaciju sa emocionalnim odnosom ljubavi ili patnje zbog toga što je partnerica napravila, pogotovo ako je otišla, čime se na neki način umanjuje značaj njegovog nasilja“, rekla nam je Višnja Ljubičić.
Također je dodala kako je u posljednjih 19 godina od kako nam je načelo ravnopravnosti spolova postalo Ustavna vrednota, 15 godina nakon donošenja prvog Zakona o ravnopravnosti spolova, koji je organski Zakon i koji je za stepenicu iznad običnih Zakona, što znači da svi ostali Zakoni trebaju biti usklađeni s njim, imamo značajnijih pomaka kada se radi o ravnopranosti muškaraca i žena.
-Međutim imamo niz diskriminatorne prakse i danas velikih prepreka s kojima se žene suočavaju. Najturbulentnije je tržište rada gdje postoje značajne prepreke za njihov opstanak na tržištu rada ili odlazak s tržišta rada s obzirom na dob i majčinstvo. Obiteljsko nasilje i nasilje prema ženama je druga kategorija s kojom se iznimno bavimo i koja nas na ljudskoj razini iznimno pogađa-rekla nam je također Višnja Ljubičić Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Faze projekta 'Izgradnja učinkovitijeg sustava : promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama i provedene analize koje su prethodie stvaranju Medijskog kodeksa pojasnila je pravobraniteljica Višnja Ljubičić.
Analizu medijskog izvještavanja o slučajevima femicida 2012.-2016. predstavila je dr.sc. Maja Mamula, voditeljica Ženske sobe-Centra za seksualna prava, partnerica Pravobraniteljici na spomenutm projektu.
Pridruženi partneri na projektu Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova su Pravosudna akademija, Hrvatsko novinarsko društvo,Policijska akademija, ustrojstvena jedinica Ministarstva unutarnjih poslova RH.
U izlaganju su sudjelovali i potpredsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora dr.sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, Nikola Milina, glavni ravnatelj Policije kao i dr. sc. Kristina Turkalj, državna tajnica i izaslanica ministra pravosuđa na predstavljanju Medijskog kodeksa.
Način na koji mediji izvještavaju bitno utječe na žrtvu, ako je preživjela, njezinu obitelj i druge bliske osobe, počinitelja, institucije, ali i zajednicu. I zato je važno podržati Medijski kodeks i njegove Smjernice kako bi se doprinijelo suzbijanju rodnih stereotipa, zaštiti žrtava i poštivanju ravnopravnosti žena i muškaraca.
S obzirom na sveprisutnu problematiku nasilja, emisiju GLAVOM KROZ ZID i slijedećega tjedna posvetit ćemo ovoj temi s naglaskom na lokalnu zajednicu, trenutno stanje kao i aktivnosti koje poduzimaju nadleže ustanove i institucije.
Emisiju uredila i vodila Kristina Piccolo, realizacija: Ivan Capan, Karlo Matijević



1. GLAVOM KROZ ZID - 04.06.2019.

U ovoj prvoj emisiji govorimo o osobama koje boluju od multiple skleroze, Društvu multiple Brodsko-posavske županije i Klubu u Novoj Gradiški, a time doprinosimo i ovogodišnjem obilježavanju Svjetskog dana multiple skleroze.

Multipla skleroza je poznata kao “bolest s tisuću lica” jer je nije lako dijagnosticirati, uzrok joj nije posve razjašnjen. Simptomi često “dođu i prođu” u nekoliko dana, pa mnogi bolesnici u početku ne traže medicinsku pomoć.en, a tijek bolesti teško je predvidjeti.Kako bolest uzima maha, tjelesne funkcije mogu se pogoršati do teškeinvalidnosti.

Uzroci multiple skleroze su nepoznati, no smatra se da je to autoimuna bolest kod koje organizam pogreškom proizvodi antitijela koja napadaju mijelinske ovojnice. Također se smatra da nastanak multiple skleroze mogu potaknuti nasljedna sklonost, stres, nepravilna prehrana i utjecaji okoliša. 

Može se pojaviti u svakoj dobi, no najčešća je između 20. i 45. godine. Žene obolijevaju 2-3 puta češće od muškaraca.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj od multiple skleroze boluje otprilike 6000 ljudi te da mnogi od njih ne znaju koje su im mogućnosti liječenja na raspolaganju, niti je terapija dostupna svim bolesnicima. Iako zasad ne postoji “konačan” lijek za multiplu sklerozu, oboljelima mogu pomoći mnogi lijekovi koji sprečavaju pogoršanje bolesti. Tijek bolesti teško je predvidjeti jer se često izmjenjuju pogoršanja i poboljšanja, no pravodobnim liječenjem pojava invaliditeta može se “odgoditi” .

Oboljelima od multiple skleroze uvelike u svakodnevnom životu i ostvarivanju prava pomažu i znače njihove udruge, društva, klubovi. Na području Brodsko-posvske županije djeluje Društvo multiple skleroze u sklopu kojega od 2006. Godine djeluje i Klub multiple u Novoj Gradiški, okuplja 30-ak članova s područja grada Nova Gradiška i okolice. Prema riječima Martine Piccolo predsjednice novogradiškog Kluba multiple, oboljelih je više, ali na žalost mnogi se nisu javili i učlanili u Klub. Ujedno je pozvala da se učlane jer im to donosi mogućnost pohađanja psiholoških, ali i kreativnih radionica, obavljanja fizikalne terapije. Također se upoznaju sa svojim pravima i načinima ostvarenja tih prava.

Važnu ulogu u životu osoba oboljelih od multiple skleroze imaju osobni asistenti koji su zaposleni kroz projekt matičnog Društva Brodsko-posavske županije u sklopu kojega djeluje i Klub u Novoj Gradiški. U projekt ove usluge uključen je trenutno 31 korisnik, od kojih je 7 s područja grada Nova Gradiška ili okolice.

Klub je imao i vlastite prostorije koje je uredio iz projekta kojega je nositelj bilo Društvo multiple skleroze Brodsko-posavske županije, međutim zgrada je zbog derutnosti bila predviđena za rušenje, pa im je Grad osigurao novi prostor u Gradskoj upravi. Do njega mogu liftom, pa i unatoč povremenim teškoćama vezanima uz dolazak u spomenuti prostor on im je omogućio i neke nove aktivnosti koje olakšavaju život oboljelima od multiple. Problem im stvara još uvijek ne uređen toalet za osobe s invaliditetom, ali se nadaju da će se i to uskoro riješiti.

Novogradiški Klub multiple skleroze pokrenuo je i vrijednu akciju prikupljanja knjiga za vlastitu knjižnicu kako bi i na taj način oplemenio i život svojih članova učinio sadržajnijim. Akcija i dalje traje pa ako imate knjige koje im želite pokloniti svakako im se obratite. Sada su u Ulici Karla Dieneša 2/5 ( gradski prostor).

Izuzetno važna je i suradnja s Općom bolnicom Nova Gradiška i njihovim liječnicima. Iako kao Klub ili Društvo ne mogu utjecati na skraćenje vremena čekanja za potrebne pretrage ipak određenu pomoć imaju.

Kao što je Martina Piccolo, predsjednica novogradiškog Kluba multiple skleroze koji djeluje u sklopu Društva multiple skleroze Brodsko-posavske županije rekla, veliku pomoć u svakom trenutku i profesionalnu i ljudsku imaju od dr. Dragana Smoljanca, neurloga u Općoj bolnici Nova Gradiška koji je i inicirao osnivanje Kluba.

Kako bi što više osvijestili zajednicu o doista velikom problemu koje imaju osobe oboljele od multiple skleroze i kako bi ih što bolje razumjeli, prihvatili i pomogli im u datom trenutku, razgovarali smo sa dr. Draganom Smoljancem više o ovoj bolesti. Ujedno je naglasio i dobrobiti postojanja udruga, društava i Klubova oboljelih od multiple skleroze.

Osobe oboljele od multiple skleroze same si također mogu i trebaju pomoći kako bi olakšale tegobe rekao nam je dr. Smoljanac te istaknuo kako je važna tjelovježba, ali i da osobe što je duže moguće ostanu radno aktivne. - U svakom trenutku sam na raspolaganju osobama oboljelima od multiple skleroze i u profesionalnom, ali i u ljudskom smislu- istaknuo je.

U emisiji smo razgovarali sa Martinom Piccolo i o njezinom životu s ovom bolešću od koje je oboljela vrlo mlada. Nakon velikih problema koje joj je donijela ova bolest koja je kod nje bila izuzetno progresvna i zbog koje je ostala nepokretna, uz pomoć majke uključila seu program medicinske studije za jeean od novih lijekova. – Hvala Bogu to mi je pomoglo, digla sam se iz kolica iako teško hodam, slabije vidim ipak mogu funkcionirati. Ne osjećam se jednako svaki dan, nekada je bolje, nekada lošije, ali puno mi je pomoglo i to što sam preuzela vođenje Kluba i što komuniciram sa mnogim ljudima, a koliko mogu pomažem i drugima oboljelima i ovim svojim radom- rekla nam je među ostalim Martina.

Posvjedočila je kako zajednica lakše shvaća osobe s invaliditetom ako su u kolicima ili se kreću uz pomoć štapa ili štaka, ali teže razumiju osobe s multiplom jer na prvi pogled kod mnogih se problemi ne uočavaju.- Čak je bilo i neugodnih situacija- kaže nam Martina. Unatoč tome o ovoj bolesti treba govoriti, oboljeli trebaju svjedočiti o problemima koje imaju. – Mi ovu bolest nismo birali, moramo s njom živjeti i ne trebamo se toga stidjeti. Ravnopravni smo članovi zajednice u kojoj živimo- poručila je Martina Piccolo.

                       

 

UNITAS WebRadio On line:09:00-22:00 h Klikni i slušaj

UNITAS WebRadio Nova Gradiška

R Winamp R WMP

R Real R Quik

Suradnici

TZGNG logo

 baner.romski portal

 UDD logi

LUNA logo

LAG baner