„Kad bi drveće hodalo“

Iznimno zanimljiva i vrijedna izložba kojom se po prvi puta u Gradskom muzeju NG predstavio Hrvatski školski muzej, a radi se o ostavštini Grigora Viteza svjetski poznatog dječjeg pisca rođenoga u Kosovcu, danas općina Gornji Bogićevci.

Autorica izložbe je Sonja Gaćina Škalamera, muzejska savjetnica i arhivistica, a likovni postav potpisuje Nikolina Jelavić Mitrović.

Izložba „Kad bi drveće hodalo-Ostavština Grigora Viteza u Hrvatskom školskom muzeju“ nastala je u povodu 105. obljetnice rođenja i 50. obljetnice smrti Grigora Viteza, a publici je prvi puta prezentirana sačuvana pjesnikova ostavština u ožujku 2017. u Zagrebu.

Zahvaljujući uspješno ostvarenoj suradnji Gradski muzej Nova Gradiška ponudio je ovu zanimljivu i vrijednu izložbu Novogradiščanima i svim njihovim gostima, a posebno djeci i mladima. Otvorena je 10. svibnja u nazočnosti autorice izložbe, kao i ravnateljice Hrvatskog školskog muzeja dr. sc. Štefke Batinić.

Financirana je sredstvima Ministarstva kulture RH, Grada Nova Gradiška i općine Gornji Bogićevci.

Okupljenima je dobrodošlicu poželjela dr. Marija Mihaljević, ravnateljica Gradskog muzeja NG i tom prigodom, među ostalim naglasila:

-Večeras mi je posebno zadovoljstvo da možemo ugostiti izložbu našeg zavičajnika Grigora Viteza, a riječ je o izložbi Hrvatskog školskog muzeja čija je autorica i moja studentska kolegica i doista se lijepo susretati na ovakvim projektima-

U ime svih djelatnika Hrvatskog školskog muzeja nazočne je pozdravila ravnateljica dr. sc. Štefka Batinić i među ostalim upoznala s nastankom ovoga Muzeja od 1901. godine kao i njegovim razvojem.

-Puno prije otvorenja Muzeja učitelji su vrijedno prikupljali građu za svoj Muzej koji je trebao sačuvati i predstaviti sve ono što je bilo važno za odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj. Školski muzej je jedini specijalizirani muzej koji se bavi tom tematikom i meni je osobito drago što počinjemo, a nadam se da ćemo i nastaviti suradnju sa Gradskim muzejom NG.

Inače je zamisao u našemu muzeju da svake godine naše kolege priređuju i tematske izložbe, a jedna od takvih je i ova izložba koja gostuje u Novoj Gradiški.

Godine 2012. kćerka Grigora Viteza, Olga Vitez Babić darovala je ostavštinu svoga oca Hrvatskom školskom muzeju, pet godina poslije predstavljena je u našem Muzeju, prošle godine u GM Požega i evo ove godine u NG.

Želim da do kraja kolovoza, do kada će izložba gostovati kod vas, uživate u njoj, da vaši učenici nađu ovdje jedno mjesto na kojemu će upoznati nešto novo, gdje će se družiti i imati radionice.

Zahvaljujem ravnateljici Mihaljević i njezinom timu što su se potrudili da u što integralnijem obliku izložba bude i ovdje prikazana –rekla je ravnateljica Štefka Batinić.

Doprinos što je Ivana Brlić Mažuranić dala bajci, Mato Lovrak hrvatskom dječjem romanu, to je bio doprinos Grigora Viteza za hrvatsko dječje pjesništvo, stoga ta tri književna imena stoje kao klasične vrijednosti u temeljima suvremene hrvatske dječje književnosti. (J. Skok, 1986.)

O izložbi „Kad bi drveće hodalo-Ostavština Grigora Viteza u Hrvatskom školskom muzeju“ vrlo detaljno, ali i emotivno govorila je autorica Sonja Gaćina Škalamera, muzejska savjetnica i arhivistica. Među ostalim je naglasila:

-Ova izložba je po svom osnovnom karakteru biografska. Rukopisi i arhivsko gradivo je dijelom bilo poznato stručnoj javnosti, ali 2017. godine je ostavština prvi puta predstavljena široj javnosti i u cjelini je ta izložba na gostovanju ovdje u NG.

Izložbu čine dvije boje: zelena i plava. Zelena kao simbol prirode, koja je bila, mnogo puta istaknuto od samog književnika, inspiracija za njegovu poetiku, a posebno je to bila priroda njegova rodnoga mjesta Kosovca i okolice.

Plava je bila Vitezova najomiljenija boja, simbol je neba, koje se također vrlo često spominje u njegovoj poeziji, a i jedna od zbirki za djecu se zove „Iza brda plava“.

Naziv izložbe „Kad bi drveće hodalo“ je po istoimenoj pjesmi i zbirki za djecu koju je objavio 1959. godine i za koju je dobio najviše nagrada.

Izložba se sastoji od 12 cjelina koje su kronološko tematske i svaka ima naziv po pjesmi ili nekom pojmu i prate Vitezov život i djelo-istaknula je autorica.

Posjetitelji imaju jedinstvenu prigodu vidjeti književnikove osobne dokumente, autobibliografije, rukopise, korespodenciju (Boris Pasternak i to u vrijeme kada je dobio Nobelovu nagradu za roman „Doktor Živago“), fotografije, učeničke radove, hemeroteku, tiskanu građu, knjige, uporabne i osobne predmete, a dokumentirano je i djelovanje u udrugama – Matici Hrvatskoj, Društvu književnika Hrvatske, prevoditeljski i urednički rad.

Grigor Vitez (Kosovac, 15. veljače 1911. – Zagreb, 23. studeni 1966.) pjesnik, prevoditelj, učitelj i dugogodišnji urednik dječjih knjiga u izdavačkoj kući Mladost, poznat je prije svega kao dječji pjesnik. Poetika jezične igre, brojalicâ, duhovitog nonsensa, lirskih jezičnih slika pejzaža, životinjskog i biljnog svijeta, dječjih doživljaja, igre i mašte, odlike su Vitezove poezije za djecu. Pjesme oslobođene didaktičnosti i pouke, koja je bila glavno obilježje tradicionalne dječje poezije, prekretnica su u razvoju modernog hrvatskog dječjeg pjesništva.

 

Književni opus Grigora Viteza najvećim je dijelom lirski, ali pisao je i prozu, tekstove za slikovnice, prevodio poeziju i prozu te o dječjoj književnosti napisao nekoliko teorijskih radova. Upravo poezijom za djecu Vitez se afirmirao kao izniman i moderan pjesnik. Tijekom intenzivnog desetogodišnjega pisanja za djecu od 1956. do 1966. Grigor Vitez je objavio ukupno sedam zbirki poezije za djecu za koje je dobio i nagrade i priznanja: Prepelica (1956.); Sto vukova (1957.,Nagrada „Svjetlosti“); Kad bi drveće hodalo (1959., Nagrada grada Zagreba i „Mladosti“); Jednog jutra u gaju ( 1960.); Iza brda plava (1961); Hvatajte lopova (1964.); Gdje priče rastu (1965.). Posthumno je objavljena pripremljena zbirka Igra se nastavlja (1967.).

Pohvala i slava pjesniku Grigoru Vitezu posebno je iskazana utemeljenjem Nagrade „Grigor Vitez“ za najbolji književni tekst i ilustraciju u hrvatskoj književnosti, koju, od 1967. dodjeljuje Savez društava „Naša djeca“ i najstarija je nagrada za dječju književnost u Hrvatskoj.

Vedrina, duhovitost i razigranost Vitezove lirike osvajaju novu djecu, a u odraslima bude sjećanja na bezazlenost i ljepotu igre, mašte i slobode djetinjstva.

I zato svakako do konca kolovoza posjetite izložbu „Kad bi drveće hodalo“-ostavština Grigora Viteza u Hrvatskom školskom muzeju koju je u Gradskom muzeju Nova Gradiška otvorio Pavo Klarić, načelnik općine Gornji Bogićevci i tom prigodom s ponosom naglasio kakočuvaju uspomenu na književnika, a i Narodna knjižnica i čitaonica u ovoj općini nosi ime ovog svjetski poznatog dječijeg pisca.

NGB-071-2019-05-13

NGB-072-2019-05-13

NGB-073-2019-05-13

NGB-074-2019-05-13

NGB-075-2019-05-13

NGB-077-2019-05-13

NGB-078-2019-05-13

NGB-080-2019-05-13

NGB-081-2019-05-13

NGB-082-2019-05-13

NGB-084-2019-05-13

NGB-088-2019-05-13

NGB-090-2019-05-13

NGB-092-2019-05-13

NGB-093-2019-05-13

NGB-095-2019-05-13

NGB-096-2019-05-13

NGB-097-2019-05-13

NGB-098-2019-05-13

NGB-099-2019-05-13

NGB-100-2019-05-13

NGB-101-2019-05-13

Otvorenje izložbe oplemenio je novogradiški pjesnik Zribnko Kapetanić vrsnom interpretacijom dvaju najpoznatijih Vitezovih dječjih pjesama: Kako živi Antuntun i Dohvati mi tata mjesec.

UNITAS WebRadio

R Winamp R WMP

R Real R Quik

HAV banner
AEM logo rad nakladnika

Suradnici

TZGNG logo

 baner.romski portal

 UDD logi

LUNA logo

LAG baner