„Dok smo živi i dok' će nas biti, bećarluk se mora nastaviti“

Jedan je od mnogobrojnih stihova bećarca, oblika narodne pjesme iz ruralne Slavonije , kojega je 2011. i UNESCO upisao na reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.

 

A uz ovogodišnji 18. svibnja, Međunarodni dan muzeja, čija je tema „Muzeji kao središta kulture:budućnost tradicije“, u novogradiškom Gradskom muzeju, bećarcu je posvećena promocija zbirke pjesama „Raspjevani oroz“ i izložba „To je bilo dosadinje“.

U čast bećarca počastio je tako organizator, Gradski muzej i autorica zbirke i izložbe, prof. Vesna Kolić Klikić, muzejska savjetnica, pravom svečanošću uz pjesmu i svirku članova naših Kulturno umjetničkih društava, a bile su to: pjevačka skupina HKUD-a „Trenk“ iz Nove Gradiške sa svojim sviračima, pjevačka skupina KUD-a „Vrbje“ iz Vrbja, pjevačka skupina KUD-a „Matija Antun Relković“ iz Davora, pjevačka skupina KUD-a „Drežnik“ iz Drežnika, pjevačka skupina KUD-a „Batrina“ iz Batrine sa sviračima i grupa svirača iz KUD-a „Rešetari“ iz Rešetara. Na licu mjesta, kako i priliči, nastali su i neki novi dvostihovi posvećeni upravo ovom događaju i ljudima koji su ga oživotvorili.

Izložba „To je bilo dosadinje“ (To je bilo dosadašnje) sastavni je dio promocije zbirke pjesama deseteračkih dvostihova bećaraca, drumaraca, svatovaca i pokladaraca koja nosi naziv „Raspjevani oroz“.

Namjera je bila promociju obogatiti dodatnim sadržajem koji je vezan uz prošla vremena u kojemu su živjeli naši stari.

Ovo je 39 puta da se Hrvatska priključila obilježavanju Međunarodnog dana muzeja, a među mnogima u Hrvatskoj je i Gradski muzej Nova Gradiška. Prvi puta se održava i Europska noć muzeja pa će i novogradiški muzej biti 18. svibnja otvoren za posjetitelje od 9 do 12 sati te od 19 do 24 sata.

Predstavljanje zbirke „Raspjevani oroz“ i otvorenje izložbe „To je bilo dosadinje“ na osebujan je nači, uz povremeno pjevanje bećarca, vodio „ novogradiški čajo“, Marko Derežanin, član KUD-a Dragalić.

-Kolegici Vesni Kolić Klikić, profesorici i muzejskoj savjetnici želim osobno i u ime djelatnika našega Muzeja zahvaliti na svemu što je učinila na očuvanju  materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Mislim da je ostavila neizbrisiv trag svim svojim projektima, a također kada sam ja došla u Muzej 1997. u sve arheološke nalaze i lokalitete me uvela i ovom joj prilikom zahvaljujem i na tomu.

Zbirka je tiskana financijskom potporom Županije, a sve drugo su odradili naši djelatnici. Viši kustos Miroslav Pišonić  odradio je grafičko oblikovanje i pripremu za tisak i zbirke i plakata i pozivnice; korekturu potpisuje naša dugogodišnja suradnica prof. Natalija Golovrški, notne zapise napravio je Dragan Starivlah.

U postavu izložbe sudjelovao je cijeli tim muzeja. Zahvaljujem na tomu prije svega Jeleni Kovre, mladoj kolegici magistri edukacije likovne kulture, spremačici Karmen Trupina, Miroslavu Pišoniću i za „zid bećarca“ koji vas čeka odmah na ulazu u galerijski prostor, kao i vanjskom suradniku, magistru anglistike Ivici Brtanu, kao i Marijanu Krstancu-  rekla je pozdravljajući okupljene dr. Marija Mihaljević, ravnateljica Gradskog muzeja Nova Gradiška.

-Prilikom grafičkog oblikovanja zbirke i njezine naslovnice  moja nakana je bila pokzati na simboličan način kako bećarcima zapravo nema kraja. Tako se motiv oroza, inače motiv na nekim tradicijskim peškirima, našao na naslovnici Zbirke. I kada ju rastvorite vidite da je on van formata, u likovnom smislu znači da mu nema kraja, kao i spomenutim bećarcima. U unutrašnjosti su stihovi likovno oblikovani  onako kako se bećarac naizmjenično pjeva i natpjevava,...-istaknuo je Miroslav Pišonić.

Autorica o izložbi i zbirci

Prof. Vesna Kolić Klikić, muzejska savjetnica, autorica izložbe i zbirke istaknula je predstavljajući ih slijedeće: „Vrijeme nastanka bećarca nije utvrđeno. Oni nastaju spontano, rezultat su vremena i trenutka u kojemu se živi i donose kratke životne priče ispjevane u  deseteračkom dvostihu. Nebrojeno ih je ispjevano i gotovo svakodnevno nastaju novi. Pojedini se zaboravljaju odlaskom generacija i prolaskom vremena u kojemu su nastali, ali i zaboravom na događaj koji je bio povod njihovom nastanku.

Oni na sebi svojstven način oslikavaju život u određenom vremenskom periodu, govore o životu sela, ismijavaju pojedine pojave, hvale se svojim mjestom, izgledom, govore o ljubavi modi, bogatstvu sirotinji, pjesmi kolu, momku, djevojci, mladenki, mladoženji, švaleru, udovici, bećarima, sviračima, svekrvi, punici, inoči, doktoru, poštaru, komšiji, govore o nacionalnim  i političkim odnosima,ratu,...

U ovim su desetarčkim dvostihovima neki životni događaji i prostori dobili i poseban značaj. Svatovi su bili, a i danas su prilika za nastajanje novih dvostihova . Svatove su u prijašnjim vremenima pratili svirači u samicu, gajde, dude  uz pratnju bubnjara ili samičara, a na prijlazu 19. na 20. Sstoljeće u modu su uvedene tambure i violina.

Svatovi su u novogradiškim selima nezamislivi bez ČAJE , a mladenka i mladoženja središnji su likovi ovog događaja. Za ovu priliku likovi čaje i mladenke su rekonstruirani i postavljeni kao dodatni sadržaj promocije. Također je uređeno i vrlo važno mjesto u životu mladenaca i bračnih parova, a to je bračna ložnica koja se u narodu zvala kiljer ili kućar. Na izložbi „To je bilo dosadinje“  načinili smo njezinu rekonstrukciju iz 20-ih godina 20. st. u kojoj je i dio predmeta s kraja 19 st. Također su dodani i svirači u tradicijska glazbala, jer su svatovi uvijek bili veseli i u njima su naravno nastajali deseterački dvostihovi bećarca, drumarca, svatovca, pokladarca „.

Prve je zapise pjesama i raznih napjeva prof. Vesna Kolić Klikić zabilježila 1983. kada je i počela raditi u Novoj Gradiški . Zapislivala ih je usputno prilikom istraživanja na terenu i prikupljanja građe za Etnološki odjel, na godišnjim skupštinama, kirvajima, u svatovima, na zabavama, a prikupljane su sve, dakle i one koje su se pjevale u šetanim kolima ili su samo pjevane. Dio pjesama s kazivanjem je snimljen tonski, a zapisi su pohranjeni u dokumentarnoj zbirci  Etnološkog odjela GMNG.

Zapisivala ih  je i na papiriće, salvete, na ruku, kasnije u mobitel. Nakon 36 godina rada prikupljeno je preko 2 tisuće desetarčkih dvostihova i oko 400 pjesama šetanih kola  uključujući više varijanti iste pjesme.

Zbirka „Raspjevani oroz“ je manjeg opsega i u njoj je sabrano preko 2.000 deseteračkoih stihova pjevanih zasebno kao kratke pjesmice u melodiji bećarca, drumarca, svatovca, pokladarca, ali i u batrinskom kolu zvanom Povraćanac.

Zbirkom pjesama sačuvat će se dio nematerijalne kulturne baštine vezane uz bećarac kojega je u studenom 2011. UNESCO upisao na reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.

Pjesme iz novogradiškog kraja  koje su pjevane u kolima bez glazbene pratnje a koje su djelomice priređene u nezavršenoj zbirci „Oj Gradiško ravno polje“  ostat će, kako je rekla prof. Kolić Klikić, pohranjene u Etnološkom odjelu Muzeja.

Izložbu je otvorio gradonačelnik Vinko Grgić zahvaljujući svima u Gradskom muzeju NG, izražavajući zadovoljstvo temom tradicijske baštine, koja je u temeljima naših života i naše kulture.
Bio je ovo i lijep „oproštaj“ s prof. Vesnom Kolić Klikić, muzejskim savjetnicom u Gradskom muzeju Nova Gradiška, koja najavila odlazak u mirovinu ostavljajući iza sebe zavidne radove iz etnologije, a kojima je dala velik doprinos u očuvanju naslijeđa i kulturnog blago svoga naroda i kraja.

Ukratko o prof. Vesni Kolić Klikić, muzejskoj savjetnici

Rođena je 1954. godine u Pakracu gdje je završila osnovnu školu i Gimnaziju. Godine 1980. diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta  u Zagrebu studijske grupe arheologija i etnologija. Zaposlila se 1979. u Muzeju Požeške kotline u Požegi na radnom mjestu kustosa i etnologa, a tamo je radila gotovo tri godine. Nakon toga 1983. zapošljava se u tada Zavičajnom muzeju Nova Gradiška, današnjem Gradskom muzeju NG, gdje radi kao kustos u etnološkom odjelu. Godine 2005. stekla je zvanje muzejske savjetnice.

Organizirala je i postavila preko 100 raznih izložaba i sudjelovala na mnogim stručnim i znanstvenim skupovima. Kao prvi zaposleni etnolog na prostoru zapadne Slavonije bavi se istraživanjem raznih etnoloških tema vezanih uz prostor zapadne Slavonije. Godine 1994. u NG je idejno oblikovala i utemeljila Smotru tradicijskih puhačkih instrumenata Hrvatske; zajedno s kolegom Aleksejom Pavlovskim pokrenula  je u Velikoj Smotru „Sačuvajmo običaje zavičaja“. Do sada je objavila 70-ak različitih radova vezanih za svilogojstvo, ovčarstvo, vinogradarstvo, tradicijsko odijevanje, svatovske i uskrsne običaje te doseljavanje Kordunaša u novogradiški kraj.

Godine 2007. tisakna joj je Monografija pod nazivom „Ženske narodne nošnje zapadne Slavonije“ (Požega Pakrac, Novska, Nova Gradiška); dok je monografija „Muške narodne nošnje zapadne Slavonije“ ( Požega, Pakrac, Novska, Nova Gradiška) svjetlo dana ugledala 2015. godine.

Više od tri desetljeća na mnogim je folklornim priredbama sudjelovala u Prosudbenim komisijama za izbor najljepših djevojaka i snaša u narodnim nošnjama. Za dugogodišnji rad i doprinos na polju kulture 2008. godine odlikovana je državnim odličjem „Red hrvatskog pletera“.


NGB-095-2019-05-17

NGB-096-2019-05-17

NGB-097-2019-05-17

NGB-098-2019-05-17

NGB-099-2019-05-17

NGB-100-2019-05-17

NGB-102-2019-05-17

NGB-103-2019-05-17

NGB-104-2019-05-17

NGB-105-2019-05-17

NGB-106-2019-05-17

NGB-111-2019-05-17

NGB-112-2019-05-17

NGB-113-2019-05-17

NGB-114-2019-05-17

NGB-115-2019-05-17

NGB-116-2019-05-17

NGB-117-2019-05-17

NGB-118-2019-05-17

NGB-119-2019-05-17

NGB-120-2019-05-17

NGB-121-2019-05-17

NGB-122-2019-05-17

NGB-123-2019-05-17

NGB-126-2019-05-17

NGB-127-2019-05-17

NGB-129-2019-05-17

NGB-132-2019-05-17

NGB-133-2019-05-17

NGB-138-2019-05-17

NGB-140-2019-05-17

NGB-143-2019-05-17

NGB-144-2019-05-17

NGB-145-2019-05-17

NGB-146-2019-05-17

NGB-148-2019-05-17

NGB-151-2019-05-17

NGB-152-2019-05-17

NGB-153-2019-05-17

NGB-155-2019-05-17

NGB-156-2019-05-17

NGB-158-2019-05-17

NGB-159-2019-05-17

NGB-160-2019-05-17

NGB-161-2019-05-17

NGB-162-2019-05-17

NGB-163-2019-05-17

NGB-164-2019-05-17

NGB-165-2019-05-17

NGB-168-2019-05-17

NGB-170-2019-05-17

NGB-172-2019-05-17

NGB-177-2019-05-17

NGB-178-2019-05-17

NGB-180-2019-05-17

NGB-181-2019-05-17

NGB-182-2019-05-17