Krenimo od cvitnjaka do cvitnjaka

Udruga zagrebačkih Poljičana ,, Sv. Jure '' kao suorganizatori i Udruga Val kulture, kao organizatori, 3. Rujna 2019. održali su zanimljivo predavanje pod nazivom ,, Od Cvitnjaka do Cvitnjaka'' o starim običajima za vrijeme Ivanja.

Predavač Goran Mikas je prikupljao priče, stare običaje svog kraja, Gornjih Poljica najviše i sve to spojio u jedan zanimljiv rad i još zanimljivije predavanje. Gospođa Lidija Bajuk, glazbenica, kantautorica i etnologinja, u uvodnom govoru nas je sve prisutne uvela u samo predavanje: ,, ... O običajima uz Ivanje se puno pisalo na lokalnoj razini, meni je drago što će Goran pisati i na razini svoj zavičaja, svojih Poljica zato što je to vrijedan doprinos za jednu usporedbu ivanjsdkih običaja na širem području Hrvatske pa i među južnim Slavenima, a i među Slavenima. Ono što, zapravo ne bih htjela, odavati jedan opći prikaz koji možete pročitati i u literaturi i na nekim boljim internetskim stranicama nego bih, zapravo, htjela krenuti od nekih motiva i otvoriti vam neke prozore i vrata koji će vam onda i omogućiti da sa drukčijim sluhom i drukčijim pogledom predočite ono što će vam Goran reći.

Govorimo o ivanjskim običajima i svi znamo da se Ivanje najviše veže uz ovo ljetno Ivanje, dakle, ono što je u kršćanstvu vezano uz štovanje svetog Ivana Krstitelja, a vjerojatno znate da postoji i zimsko Ivanje koje nije vezano za ovog sveca, ali se pučki naziva isto Ivanje. Običaj vezan uz zimsko Ivanje je da se vino pretače, ta tradicija nije vezana za cijelu Hrvatsku, ali ga spominjem zato što je u našoj tradiciji očito radi o jednoj pretkršćanskoj tradiciji koja se kasnije kristijanizirala i zahvaljujući toj kristijanizaciji je ostala do danas. Da se to nije dogodilo, mi ne bismo danas ništa znali o tim običajima. Možda vam je keltska mitologija bližaiz razne literature i filmova pa sigurno znate da su i oni započinjali neke svoje blagdane i običaje u tom proljetno- ljetnom periodu i onda bi taj ciklus završio pred kraj godine u nekom kasnojesenoskom ili zimskom ciklusu,

Mi imamo istu situaciju: proljetnog Jurja i jesenskog Jurja, imamo običaje uz ljetni solisticij, a sama činjenica da se događa u sredini lipnja govori da je tada Sunce u najboljem sjaju i po toplini i po svjetlini, međutim ono što je isto zanimljivo jest da se ivanjski običaji često mogu i u nekim drugim, bliskim ljetnim svecima. Kako su svi ti običaji dosta slični, možemo reći da imaju neki zajednički nazivnik. Ono što je odmah jasno da se tu događa su ophodi, ono što su u kršćanstvu procesije i krijesovi. Ophodi su prikaz kružnice u prirodi ili kružnih običaja gdje su početna i završna točka na istom mjestu. Kružnica je jako bitna u našoj tradiciji pa se tako može naći i u narodnim nošnjama, a i u mnogim hijeroglifima. Drugim riječima, znakovlje u mikrokosmosu makrokosmosa, to je slikopis makrokosmosa: danas je ukras, a zapravo su bili zaštitni znakovi ili pričanje o našim malim lokalnim zajednicama.

Toponimi koji su vezani uz Ivanje dokazao je i Radoslav Katičić su jarilo i mali božić, iz starih civilizacija rimske, egipatske, grčke znamo da su uvijek slavili tog malog božića, sa malim ' b', svatko u kontekstu svojih vjerovanja su ivančica, Ivanićgrad, Ivankovo, Sveti Ivan Žabno... Ovo posljednje je jako zanimljivo jer se Žaba povezuje sa vješticama, mitskim bićem i vezano je sa poganskim običajima, ali možemo vidjeti da ti nazivi kao da poništavaju poganske običaje kršćanskim. '' I još puno zanimljivih običaja i biljaka koje su vezane uz Ivanje nam je prenijela kao uvod u predavanje ,, Od Cvitnjaka do Cvitnjaka''.

Zanimljiv je ovo bio uvod u običaje krijesa, svitnjaka, tj. Cvitnjaka, završnim običajem. Nakon što bi se vatra zapalila, plesalo bi se kolo, sviralo bi se i pjevalo. U tim pjesmama zazivalo se zdravlje, dobar urod, blagostanje, mir i slično, na Ivanje su se često sklapala kumstva.

Goran Mikas se predstavio kao glazbenik koji je prikupljao predaje starih Poljičana i okupio ih u ovo predavanje.

,, Rad sam pisao kroz istraživanje i intervjuiranje starih ljudi u Gornjim i Srednjim Poljicima, a što se Cvitnjaka tiče, priprema je trajala 3 dana prije dok je u nekim selima, poput mog rodnog sela Vele Njive radilo u jedan dan. Materijali od kojih se Cvitnjak slagao su uglavnom bili drvo vinova loza, žito, trava, sveono što se koristilo kao hrana životinjama, ustvari pa se daje dojam da je to jedna žrtva paljenica i žrtva sa kršćanske strane i zahvala i za bolji urod dogodine. Dimenzije Cvitnjaka isto zavise od sela do sela: u nekima je bilo samo simbolično dok je u većem dijelu Gornjih Poljica bio i do 3 metra, palilo se uvijek na čistini tako da ne bi došlo do požara i uvijek je bio u obliku stošca. U sam dan Cvitnjaka se, dan prije, pjesmama, nerijetko pjesmama o ženidbi.

Sam Cvitnjak se palio u predvečerje i u mom selu je bila čast tko će paliti Cvitnjak pa ga je palio najstariji u plemenu. Molilo se i pjevalo kad bi se zapalio, šetalo se u krug dok bi se pjevalo. Po predaji Cvitnjaci one male iskrice koje iz ognja lete zrakom i da je najbolji onaj koji ih ima najviše. Nakon što Cvitnjak dogori, krenulo bi se sa podrugljivim i šaljivim pjesmama koje bi mještani upućivali jedni drugima. Ako bi bilo moguće, kad bi Cvitnjak dogorio, preskakalo bi se preko vatre, a to se isto razlikovalo od mjesta do mjesta, negdje su preskakali samo muški, negdje samo cure, a negdje i jedni i drugi. Nakon što bi dogorio Cvitnjak, pilo bi se i razgovaralo, a sutradan bi svi muš ki išli kod svakog Ivana u selu. Neudane djevojke bi ujutro išle umiti se na Cetini jer se vjerovalo da će se tako prije svidjeti nekom momku.''

Svatovske pjesme najčešće spominju Maru i Ivana i pjesme su se pjevale oko Cvitnjaka i najčšće u svatovima. Predavač nam je ovom prilikom pjevao nekoliko pjesama koje je prikupio dok je prikupljao materijale za svoj rad. Za ovu prigodu prikazana je gornjopoljička djevojačka nošnja stara nekoliko stotina godina, a Dražen Markotić je izložio svoj rad, pirografiju na kojima je pisao poljčicom ili bi bila izrađena karta Poljica. Zagreb se bar na kratko vratio u doba starih Slavena, a ne sumnjamo da će u budućnosti biti još ovako živopisnih i zanimljivih predavanja.

AEM banner

UNITAS WebRadio On line:09:00-22:00 h Klikni i slušaj

UNITAS WebRadio Nova Gradiška

R Winamp R WMP

R Real R Quik

Suradnici

TZGNG logo

 baner.romski portal

 UDD logi

LUNA logo

LAG baner