„Vino pije,ko' vinograd sadi,...“

Naziv je knjige autorice prof. Vesne Kolić-Klikić, muzejske savjetnice u mirovini, predstavljene 4. listopada u Gradskom muzeju Nova Gradiška, a otvorena je i istoimena izložba.

I knjiga i izložba govore o povijesti vinogradarstva i vinarstva novogradiškoga kraja, a knjiga je tiskana uz potporu Ministarstva kulture RH i Grada Nova Gradiška.

S predstavljanja knjige

U uvodu se okupljenima obratila dr. Marija Mihaljević, ravnateljica Gradskog muzeja Nova Gradiška:

-Prigoda je predstaviti završetak ili rezultate jednog dugogodišnjeg istraživačkog projekta naše kolegice, muzejske savjetnice Vesne Kolić Klikić, a riječ je o izložbi i knjizi „Vino pije ko' vinograd sadi“.Na knjizi su radili Miroslav Pišonić koji potpisuje grafičko oblikovanje, lekturu i korekturu prof. Natalija Golovrški, dugogodišnja suradnica Muzeja, a tiskana je u novogradiškoj Tiskari i za taj rad smo i od drugih Muzeja dobili pohvale- rekla je dr. Mihaljević te ukratko upoznala s dosadašnjim radom autorice, kojoj je ujedno i čestitala na novoj knjizi.

S grafičkim rješenjem naslovnice knjige i postavom izložbe upoznao je Miroslav Pišonić.

-Ponosni smo na vedutu Nove Gradiške na kojoj je ucrtana građevina na vrhu Slavče, a koja odgovara položaju kapele sv. Vinka. Detalj je to majstorskog lista iz 1779. godine (Nadbiskupski arhiv Zagreb), a upravo zbog dugog procesa nastajanja vedute s obzirom da se radi o grafici, poveznica je to s autoričinim dugogodišnjim istraživanjem. Drugi segment su kvadrati istaknuti različitim bojama. U prvom su istaknuti naši vinogradi ( boja crnga vina), u drugom (zlatna boja vina) je putnik namjernik koji je mene asocirao na vinogradara i u donjem, zelenom (simbolična boja vinograda) kvadratu je naslov knjige. Spojio sam moderno i tradicionalno, a slaganje teksta je također u dva reda, poput sadnje vinove loze i proizvodnje samo dvije vrste vina koje su se u ono vrijeme o kojemu piše autorica i proizvodile.

 

Na tom tragu je i postav izložbe koncipiran malo drugačije nego do sada. I orjentacija samog galerijskog prostora nam je sjever-jug upravo kako su se sadili i vinogradi, pa sam tako postavio i izložbu koja ujedno slikovito podsjeća na dva reda trsova, ali ponovno i na dvije vrste vina našega kraja u to vrijeme-pojasnio je Pišonić.

Knjigu je predstavila dipl. ing. agronomije, smjer voćarstvo i vinogradarstvo, Mira Prpić i među ostalim istaknula:“Aurorica je pedantno, kao što to i rade etnolozi, istražila i napisala povijest uzgoja vinove loze, jedne, nekada od značajnih poljoprivrednih kultura našega kraja. Tijekom 19. stoljeća vinogradarstvo je bilo važna gospodarska grana. U selima je gotovo svaka kuća imala svoj komadić vinograda za vlastite potrebe dok je u gradu svakoj uglednoj obitelji vinograd služio i kao izvor dodatnih prihoda. Uzgajale su se vinske i stolne sorte grožđa“.

Također je ukratko upoznala s povijesti vinove loze, ali i s bolestima koje su stigle iz Amerike, a na koje vinova loza nije bila otporna. -Posebno opasna bila je filoksera koja je vinograde gotovo istrijebila, ali traže se rješenja za nastavak uzgoja. Kao zamjena za autohtonu lozu uvoze se direktno rodne sorte iz SAD-a. Na žalost vina dobivena iz njih nisu bila kvalitetna jer sadrže veću količinu metilnog alkohola. Kod nas se to zvao tudum. Posljedica je zabrana uzgoja tih sorti i ponovno krčenje vinograda. Na sreću od uzgoja vinove loze se ne odustaje jer se nitko ne želi odreći „Božje kapljice“- istaknula je te ukratko upoznala i s daljnjim razvojem sve zahtjevnijeg uzgoja.

-Zanimljiva je i podjela poslova, žene uglavnom okapaju i vežu, a muškarci orezuju i prskaju. Uz rad poznati su i običaji vezani uz vinograde i podrume. Posebno se ističe običaj blagoslivanja vinograda o blagdanu sv. Vinka. U vinograd se ponese kulen, kulenova seka, objese se na panj, poškrope blagoslovljenom vodom pa se pomoli i od Boga poželi da poput veličine kulena budu grozdovi iduće berbe. Potom se uz zapaljenu vatru natoči rakija i vino, nareže se slavonskih specijaliteta i nastavi s pjesmom do mraka, pa i dulje. Jasno, to je bilo za muškarce. Žene su morale ostati kod kuće, spremiti večeru i dočekati „preumorne“ muškarce iz vinograda- naglasila je Mira Prpić.

U zaključku je dodala i slijedeće:“Knjiga koja je pred vama sigurno će potaknuti neke nove, prvenstveno mlade generacije da se vrate ovoj obećavajućoj poljoprivrednoj grani. Jer kad shvatimo, a posebno političari, da slavonsko tlo vapi da bude iskorišteno, prestati će dileme izbora zanimanja i egzistencije te odlazaka u neizvjesnu tuđinu. Jasno je da knjiga pred vama otvara niz stranica koje će i za znalce biti zanimljive, a za mnoge otkriće onoga što nisu znali pa je zaista s oduševljenjem preporučujem svakom onom tko voli ovaj naš lijepi grad i njegovo okruženje“.

Prof. Vesna Kolić Klikić, muzejska savjetnica o motivaciji za istraživanje

Prve podatke o uzgoju vinove loze i štovanju sv. Vinka doznala je još 1983. kada je počela raditi kao etnologinja u Gradskom muzeju NG, tada Zavičjani muzej i galerija Kerdić. Prvi odlazak na teren bio je u Cernik gdje su joj u razgovoru s mještanima pažnju privukle priče o običajima vezanima uz vinograde i sv. Vinka. Priča puno, a vinograda malo.

Dodatnu znatiželju probudio je i naziv mjesnog ugostiteljskog poduzeća „Vinogorje“.

-O novogradiškom, cerničkom, petrovoselskom vinogorju pripovijedalo se naveliko, a okolni su brežuljci bili sporadično zasađeni vinovom lozom. Nerazmjer pripovjesti i stvarnog stanja vinogradarstva pobudio je dodatni istraživački interes kako bi se pojasnio uzrok odumiranja njegova uzgoja. Teme vezane uz vinogradarstvo počela sam istraživat 1985. godine i to kao sekundarni istraživački zadatak. Podatke sam prikupljala iz raznih oskudnih povijesnih izvora, a dio sam ih prikupila prema sjećanju kazivača, ali pronalazila i u Državnom arhivu, školskim i župnim Spomenicama. Prekretnicu u istraživanju donijela je pisana i fotografska građa obitelji Dieneš. Sačuvani su dokumenti dali dodatni poticaj i otvorili nove prostore za istraživanje ove teme- istaknula je prof. Kolić Klikić.

Do Drugog svjetskog rata u NG su gotovo sve uglednije obitelji uzgajale lozu i prodavale vino.

-Tomu su doprinijeli i veliki tjedni, mjeseči i godišnji sajmovi uz koje je vezana potrošnja hrane i pića.Veliku ulogu u prodaji grožđa i vina imao je veletrgovac Jakob Rotenstein, a prema dosadašnjim saznanjima, povijesna građa o gospodarskim aktivnostima drugih novogradiških obitelji nije sačuvana- naglasila je autorica.

O seoskom uzgoju loze govorili su prof. Kolić- Klikić vinogradari u Adžamovcima, Cerničkoj Šagovini, Drežniku, Gunjavcima, Opatovcu, Donjem i Srednjem Lipovcu i Starom Petrovom Selu, a ovom knjigom su obuhvaćena i njihova kazivanja.

Izložba „Vino pije ko' vinograd sadi

Uz pozdravne riječi ravnateljice Gradskog muzeja NG dr. Marije Mihaljević, riječi dobrodošlice uputila je u ime prvih ljudi Grada Jelena Kovre, likovna pedagoginja, zaspolenica Muzeja i gradska vijećnica.

Dr. Mihaljević zahvalila je svima koji su na postavu i realizaciji ove vrijedne izložbe sudjelovali. Uz autoricu prof. Vesnu Kolić Klikić i autora postava Miroslava Pišonića, pomogli su Jelena Kovre, Ivica Brtan, prof. Ana Pavleković –Žeruk, Tena Sokić, studentica arheologije, Ante Ćalušić, vanjski suradnik Muzeja, Mladen Lovrić, konceptualni umjetnik, a pomogla je i spremačica Karmen Trupina.

Izložbu je otvorio Franjo Matijašević, predsjednik novogradiške Udruge viogradara i voćara „Slavča“ i tom prigodom rekao:“ Prema mom skromnom mišljenju ova izložba ukazuje na povjesni razvoj jedne gospodarske grane našeg područja koja je nekoć bila poznati brend na prostorima Hrvatske dok je danas u tragovima i sa blagim trendom oživljavanja vinogradarske djelatnosti. Sretan sam što postoji inicijativa da se nastavi na revitalizaciji vinogradarstva i voćarstva kako bismo ostvarili ono što smo nekada imali. Naši su preci ovu djelatnost promovirali na velikim gospodarskim izložbama u Hrvatskoj na kojima su ostvarivali značajna priznanja“.

Okupljenima se obratila i Željka Trusić (iz obitelji Ferić) kao jedna od vinogradara koja se s majkom Elizabetom poslije očeve smrti bavila vinogradarstvom. -Na Slavči je bilo 148 jutara vinograda, a mi smo imali prvi plantažni vinograd, prodavali smo grožđe u Kutjevo i Voloder, a 1963. smo imali 12.000 litara vina i još smo prodali i grožđe. U Cerniku je bio vrstan podrumar, Šima Zubovića i poznavao je staru tehnologiju proizvodnje. Sada vino uopće ne odleži duže u bačvama već se brzo flašira, a za kvalitetno vino potrebno je da u bačvi leži tri godine-rekla je tom prigodom Željka Trusić.

Izložbu, ali i knjigu, koja će svakako poslužiti i daljnjim istraživanjima, pozdravio je i Stjepan Pavlagić, predsjednik Udruge vinogradara i voćara sv. Vinko Staro Petrovo Selo kao i Zvonko Živković, predsjednik Udruge vinogradara i voćara Cernik te pozvao na tradicionalne Dane portugizca 19. listopada u cernički dvorac.

Izložba Vino pije ko' vinograd sadi bit će otvorena do kraja listopada, a u suradnji s Udrugama, prema riječima ravnateljice Muzeja, bit će upriličeno i kušanje vina kao i izložba naših OPG-ova.

AEM banner

 

 

UNITAS WebRadio On line:09:00-22:00 h Klikni i slušaj

UNITAS WebRadio Nova Gradiška

R Winamp R WMP

R Real R Quik

Suradnici

TZGNG logo

 baner.romski portal

 UDD logi

LUNA logo

LAG baner