Gaudeamus

Hrvatski rubac oko svjetskih vratova

Ili sretan vam Dan kravate!

 Ovo je, kaže jedan kulturolog, jedini hrvatski simbol, univerzalno poznat i prepoznatljiv.Istodobno, riječ je i o simbolu Europe, ali i dokazu temeljnih civilizacijskih i ljudskih vrijednosti.

Jer,voljeli ga ili ne, nosili svakodnevno, li tek u posebno značajnim prilikama, hrvatsko porijeklo ovog modnog detalja,odavno je činjenica koju navode sve svjetske enciklopedije, ali i nezaobilazna vrijednost diplomatske i turističke promocije Hrvatske. Godine 2008. potvrdio je to i Hrvatski Sabor, proglasivši 18.listopada hrvatskim ali i Svjetskim danom kravate.Sjajnog marketinškog uspjeha, ali i svjetskog pozicioniranja brenda ne bi bilo bez ideje, entuzijazma, ali i osjećaja za lokal-patriotsko, vrijednosti iza kojih je stajao Novogradiščanin, Marijan Bušić

Utemeljivši davne 1989.godine projekt „Hrvatska-domovina kravate“, profesor Marijan Bušič, s brojnim je interdisciplinarnim timovima, uspješno realizirano niz aktivnosti kojima je ostvarena promocija hrvatskog identiteta u cjelini, u do tada neviđenim svjetskim i marketiniškim razmjerima.Svoju viziju Marijan Bušić nije ostvarivao isključivo kulturološkim projektima i znanstvenom argumentacijom, nego i kreiranjem novog proizvoda koji je vrlo brzo, zahvaljujući kvaliteti, ali i vrhunskoj logistici koja je priču pratila, u kratko vrijeme postao istinski sinonim za Hrvatsku u svijetu. Tako je, najprije, nastala uspješna tvrtka POTOMAC, dom kravate-croate, modnog ali i statusnog simbola koji su nosili svi hrvatski predsjednici, ali i oni svjetski poput George Busha, Baracka Obame, te japanskog cara Hirohita, a potom i ACADEMICA CRAVATICA, u svijetu jedinstvena neprofitna ustanova koja se bavi proučavanjem, čuvanjem i unapređivanjem kravate kao pokretne hrvatske i svjetske baštine. Academica Cravatica, piše na službenim stranicama, „polazi od autentične povijesne činjenice da je kravata proizašla kao genij hrvtskog naroda, te da je ovaj modni ures danas medij posredstvom kojega je moguće svijetu odaslati niz poruka.šireći istinu o tome, u međunarodnoj javnosti, stalno unapređujemo sliku o Hrvatima i Hrvatskoj“

Priča o 18.listopadu kao Svjetskom danu kravate počela je istoga datuma sada već davne 2003.godine kada je na inicijativu Marijana Bušića, direktora tvrtke potomac, utemeljitelja Academice Cravatice, jednog od prvih kumova novogradiške Gimnazije, izvedena spektakularna instalacija „Kravata oko pulske Arene“u kojoj je, najvećom kravatom na svijetu, simbolički povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom hrvatske kravate, svijetu poslana poruka mira, ljubavi i suživota.…

Bušićevu autorsku instalaciju vidjelo je, putem brojnih televizijskih postaja, više od milijardu ljudi, a povjesničar umjetnosti Ive Šimat Banov,tom je prilikom događaj ocijenio najambicioznijim i najbolje osmišljenim konceptom promocije hrvatskog identiteta. U vrlo kratkom razdoblju, zahvaljujući izvjesnom modno-odjevnom dodatku, promijenila se percepcija Hrvatske u svijetu i od slabo poznate zemlje, postali smo prepozntaljivi kao kulturna europska destinacija, ali i domovina kravate.  Nakon sjajnog performansa, kravata se, nakon dugih lutanja i traženja, konačno vratila kući, svom povijesnom ishodištu, učinivši nas sve ponosnima, ali i intrigiranima da saznamo više o ukrasnom komadiću tkanine bez kojeg je danas gotovo nezamisliv svijet biznisa, ali i za kojim posežemo u svim posebno važnim životnim trenucima.

A, povijesna i etimološka priča kaže ovako-kravata je dekorativni predmet koji se nosi oko vrata, provučen ispod ovratnika košulje.izrađen je od svile i izvorni je hrvatski proizvod. Kravata se Europom proširila u 17.stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj.Među prvima su je, sasvim očekivano, primijetili i prihvatili šminkeri Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom „cravate“, a kasnije pod sličnim terminima, i u ostale europske jezike.

Francuski povjesničar godine 1635.piše slijedeće: „..nekih šest tiusća vojnika i vitezova stiglo je u Pariz kao podrška kralju Luju 13, među njima i veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali trajno u službi francuskog poglavara. Tradicionalna hrvatska odora, s vezanim, oslikanim maramama oko vrata, vrlo je brzo pobudila pažnju francuskog dvora, pa je elegantni, hrvatski stil, gotovo preko noći, postao znak prestiža među bogatom francuskom buržoazijom i simbol ljepote i elegancije. Francuska su se gospda doslovno otimala za maramu kakvu oko vrata nose Hrvati. Karlo II kravatu je, potom prenio u Englesku, a ona je, s vremenom, baš kao i Francusku, osvojila i ostatak Europe.“

Od vremena hrvatskih vojnih plaćenika do danas, kravata je prošla dug put, pozicionirajući se kao istinski europski simbol, ali i dokaz civiliziranosti. Od nekadašnje šarene marame strateški vezane oko vrata, hrvatska je kravata postala znak otmjenosti, službeni i neslužbeni poslovni „dress code“, pokazatelj kulture odjevanja, ali i detalj koji, itekako, govori o stilu osobe koja ga nosi.

Vertikala kravate, kažu stručnjaci kulturolozi, simbolizira ljudsku vertikalu-dostojanstvo, samosvijest, trenutke svečanosti i slavlja. Ravnotežom između svoje lepršavosti s jedne, i čvora s druge strane ( koji je, znaju to, itekako, zaljubljenici u kravatu, posebna priča i umjetnost za sebe, jer i odabirom čvora na kravati, itekako šaljemo poruku svijetu), kravata simbolizira civilizacijsku ravnotežu izmeđuu slobode i odgovornosti, ali i poručuje kako bi trebali biti svjesni svog nacionalnog dostojanstva, biti više ljudi, ali i više gospoda. Zbog goleme materijalne, ali i simboličke snage, kravata ima epohalnu vrijednost. I to ne samo u hrvatskim razmjerima.

I mada smo, posljednjih godina, stidljivo, ali ipak ne i zanemarivo, zahvaljujući dobrom marketingu, ali i vrsnom znanju tima Academice Croatice, kravatu počeli koristiti kao univerzalno sredstvo komunikacije, mogućnosti i potencijali iskorištavanja ovog predmeta, kako u turističkom, tako i u gospodarskom smislu, na globalnoj su razini još uvijek ogromni. I, kako to obično kod nas biva, nedovoljno iskorišteni.

Pametnim idejama, sa samo malo financijskog ulaganja, kravata bi, uistinu, mogla i trebala postati jedan od globalno prepoznatljivih hrvatskih turističkih brendova. Nezaobilazna poput Eifelovog tornja ili, recimo Kipa slobode. Jer, kravatu danas nose aposlutno svi, vjerojatno, pri tom, nemajući pojma kako je riječ o hrvatskom proizvodu. Tek onda kada i svijet bude znao kako je riječ o hrvatskom proizvodu, moći ćemo reći da smo marketinški uspjeli. Do tada, bio to vaš svakodnevni modni đir ili ne, svežite, bar danas, kada joj se klanja i svijet, onako, simbolično, drevni hrvatski rubac oko vrata. I sretan Vam dan kravate-croate.

Uz iskreni pozdrav gospodinu Marijanu Bušiću, gdje god bio….

Foto: croata.hr

Facebook