Gaudeamus

Učimo rodnoj ravnopravnosti

Politička participacija žena 

Demokracija, kaže službena definicija, podrazumijeva sudjelovanje građana i građanki u procesima donošenja političkih odluka koje će vrijediti za cijelu zajednicu.

Bilo putem izravnog sudjelovanja u tim procesima ili putem biranja zastupnika i zastupnica koji će u njihovo ime donositi odluke. Iako o demokraciji govorimo još od antičkih vremena, definiranje onih koji čine građanstvo kroz povijest se razlikovalo. Status građanstva su sve do početka 20. stoljeća u pravilu imali samo muškarci, ali ne uvijek svi, već samo oni koji su zadovoljavali određene socijalne, obrazovne, rasne, etničke i religijske kriterije. Borba za opće pravo glasa u najvećem broju država još uvijek nije rezultirala stvarnim sudjelovanjem svih građana i građanki u demokratskim političkim procesima pri čemu su žene i dalje značajno podzastupljene. Ipak, politički se analitičari slažu kako je čak nekoliko ključnih razloga neophodnih za povećanje političke participacije žena: demokratsko pravo, korištenje resursa, te interesno zastupanje. Žene, osim toga, čine polovicu ukupne populacije te imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim, izvršnim i sudskim tijelima svojih država. Njihovim isključivanjem iz demokratskih političkih procesa isključujemo i dragocjene vrijednosti koje te žene posjeduju .Na žalost, unatoč odluci Ustavnog suda prema kojoj sve pravovaljane izborne liste trebaju poštovati rodnu kvotu, te uvrstiti najmanje 40 posto žena, ni predstojeći parlamentarni izbori, kako se sada čini, neće donijeti značajnu razliku u odnosu na ranije godine. Žene u hrvatskoj politici i u novom će četverogodišnjem parlamentarnom razdoblju, uz dužnu čast iznimkama, i nadalje, čini se, biti tek demokratski dekor, a ne standard. Unatoč činjenici kako žene u Hrvatskoj imaju opće pravo glasa, i kako Ustav ravnopravnost spolova definira kao temeljnu društvenu vrednotu, unatoč tome što smo kao država potpisnici niza  međunarodnih dokumenata o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, ali i propisanim rodnim kvotama, politička participacija žena u statističkom je smislu i dalje zanemariva. Stoga je neophodno kontinuirano afirmirati rodnu ravnopravnost u procesima donošenja odluka, kako adekvatnom legislativom, tako i senzibilizacijom političkih stranaka za pitanja rodne ravnopravnosti te osnaživanjem samih žena za ostvarivanjem vlastitog prava na sudjelovanju u procesima donošenja političkih odluka. Na žalost, problem je to star gotovo kao i civilizacija, problem s  kojim se žene suočavaju stoljećima, još od vremena borbi za traženje istih prava. 

Facebook

 

AEM-logo-banner