Izdvojen Glas - OCD ili „Stvaramo nova poznanstva“

O građanskom aktivizmu, filantropiji i značaju civilnog društva….

 S Jelenom Zloić, voditeljicom odjela ugovaranja i dodjele financijskih potpora Zaklade za razvoj civilnog društva „Slagalica“

Jelena Zloic

Zahvaljujući iznimnom potencijalu katalizatora pozitivnih društvenih promjena,  zakladama se, posljednjih godina, diljem Europe, počinje pridavati sve veća pozornost. Kao izraz organizirane filantropije i građanske svijesti o odgovornosti prema zajednici, zaklade su neizostavan čimbenik aktivnog civilnog društva.

Vjerujući u mogućnost modernog,demokratskog i uključivog društva u Republici Hrvatskoj, društva koje će počivati na poštivanju ljudskih prava, odgovornosti svih sudionika za razvoj zajednice, suradnji, dijalogu, toleranciji, uvažavanju različitosti i nenasilju, promičući i pružajući potporu razvoju civilnog društva, od 2003.godine, geografsko-strateški raspoređena na četiri regije i četiri centra,  u Hrvatskoj djeluje Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Dio stručnog tima zaklade ( sastavljen najvećim djelom od žena ), ekipa pod nazivom „Slagalica“, koristeći vlastita znanja i iskustva, dugi niz godina, s puno entuzijazma, nastoji kreirati bolju kvalitetu života građana Slavonije i Baranje, potičući nas sve, prije svega,  na aktivizam, uključivanje i sudjelovanje u razvoju lokalne zajednice, izgradnju kapaciteta civilnog društva, razvoj međusektorske suradnje, te povećanje javnog utjecaja i vidljivosti aktivnosti organizacija civilnog društva.

Svjesni brojnih društvenih izazova, krize demokracije, ali i snage civilnog društva kao korektiva vlasti, prepoznavajući značaj financijske podrške, vodeći se, prije svega, transparentnošću, ali i kvalitetom projektnih ideja, zahvaljujući ženskom timu „Slagalice“, brojne su urbane i ruralne sredine naše regije, potaknute mogućnošću razvoja lokalnih zajednica ali i podizanja kvalitete života, zahvaljujući sve brojnijim, al i sve stručnijim organizacijama civilnog društva, posljednjih godina napravile značajan iskorak.Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva novu priliku pruža svima već ovih dana kroz aktualni natječaj za građanske akcije „Naš doprinos zajednici“. I, što se čeka? Sat otkucava, a krajnji je rok 15.litsopada.

Znajući kako „Slagalica“ pokriva područje pet slavonskih županija, ali i kako na žalost, živimo u jednom od najnerazvijenijih dijelova Hrvatske, za očekivati je kako ni stanje u civilnom društvu nije pretjerano ružičasto.

Koliko god bi tako nešto, s pravom, očekivali, situacija je, zapravo puno bolja nego li je bila prije nekoliko godina.I mada je Osijek, kao najveći i središnji grad regije u tom smislu zasigurno otišao najdalje, raduje činjenica kako se i ostale županije bude. Sve je više novih, kvalitetnih udruga, sve više mladih svjesnih kako se u prostoru civilnog društva mogu realizirati i osobno i profesionalno, dajući, istovremeno i vlastiti doprinos poboljšanju kvalitete života. Najbolji primjer je Brodsko posavska županija koja je do prije nekoliko godina bila na samom dnu ljestvice po broju prijavljenih projektnih ideja, ali i po učestalosti javljanja na natječaje,.

U posljednje dvije godine situacija se značajno promijenila na bolje što vidimo prije svega u ozbiljnom povećanju broja prijava,ali i dodijeljenim sredstvim za niz kvalitetno realiziranih projektnih ideja.Možemo li , istovremeno, na osnovu toga, govoriti i o povećanju svijesti o građanskom aktivizmu i odgovornom građanstvu, nisam baš sigurna, ali evidentno je kako je stvorena određena kritična masa mladih ljudi koji upravo kroz financijsku podršku Nacionalne zaklade, ali i aktiviranje u udrugama, počinju prepoznavati mogućnost za zapošljavanje i usavršavanje, što je iznimno važno. Na kraju krajeva, sredstva su tu i treba ih iskoristiti. S druge strane, ukoliko i jedna od ovakvih mogućnosti zadrži mlade u Slavoniji i Baranji, napravili smo puno.

Malim udrugama koje se uglavnom financiraju skromnim sredstvima jednako takvih gradskih proračuna, svaka financijska podrška itekako dobro dođe.Istovremeno, prilika je to i za podizanje kvalitete života u lokalnim zajednicama, ali i afirmiranje vrijednosti poput filantropije, volonterizma, međusobnog uvažavanja. Znači li to kako smo u odnosu na početke ( i vas kao Zaklade, ali i svih nas ostalih kao pojedinaca, manje ili više aktivnih članova udruga)  postali svjesni značaja i snage civilnog društva?

Iako mi je vrlo teško na ovo pitanje dati općenit odgovor, poslužit ću se najsvježijim primjerom-postotkom izlaznosti na posljednje parlamentare izbore.Dok god je taj broj u padu, čini mi se kako, čak i onda kada imamo osnovna znanja o tome kako funkcionira demokracija, kao društvo radije biramo ne koristiti dostupne mehanizme. Iz te prespektive ne možemo govoriti niti o postojanju uspješnog civilnog društva, niti o dovoljnoj svijesti građana o tome što svatko od nas, najprije kao pojedinac u vlastitoj zajednici, može učiniti kako bi mu život bio kvalitetniji i bolji.Još je uvijek puno prostora za rast i napredak, prije svega u smislu preuzimanja osobne odgovornosti za sve ono što se događa u društvu, pa tako i oko nas. Najprije na onoj najnižoj razini, počevši od zgrade ili kvarta u kojem živimo, potom kao mještani određene sredine, a onda i kao državljani.

U trenutku kada je tehnička vlada najavila značajno „rezanje“sredstava namijenjenih organizacijama civilnog društva, izvjesni su mediji, posebno oni skloni senzacionalizmu i neprofesionalizmu, udruge predstavili kao nametnike, beskorisne „potrošače“državnog novca. Hajmo stoga, za sve one koj ne znaju, a čini mi se da je takvih dosta, jasno  i glasno reći koja su to i čija sredstva kojima raspolaže Nacionalna zaklada?

Sredstva kojima raspolaže Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, a potom ih, na osnovu iznimno transparnetnih javnih natječaja, prosljeđuje dalje, udrugama s područja pet slavonskih županja, sredstva su Hrvatske lutrije. I mada je u prethodnih 12, 13 godina postojanja Zaklade, značajan do sredstava podijeljen, isključivo i prije svega, kvalitetnim projektima, ono što je posebno važno, a o čemu ne govorimo dovoljno, zasigurno je krajnji broj korisnika, odnosno utjecaj ostvaren u lokalnim zajednicama, kroz  zahvaljujući tim projektima.A, upravo je to ono u čemu se najsnažnije vidi snaga i utjecaj civilnog društva. Važno je reći kako je riječ, prije svega, o korektivu vlasti, jer uloga civilnog društva je nadopunjavati sve ono što b država u idealnim uvjetima, da smo, recimo Skandinavija, mogla raditi i sama.Kao što to ne uspijevaju ni već spomenute skandinavske zemlje koje, uglavnom, uzimamo kao primjer, dio posla i nužnih usluga, prenose, odnosno podugovaraju s civilnim društvom.

Model je to kakav imamo i mi u Hrvatskoj, a o čemu niti dovoljno, niti na pravi način, govorimo. Stoga je važno upoznati kako i kod nas ima sve više onih spremnih vlastiti prostor i vlastitu budućnost tražiti upravo u civilnom društvu. I to ne samo iz osobnih razloga i materijalne koristi, nego stoga što istinski vjeruju u snagu pojedinca.Pokazao je to i ovih dana, u okviru Tjedna filantropije, organiziran okrugli stol u Osijeku, na kojem su sudjelovale brojne, uglavnom male udruge iz ruralnih sredina, one koje vlastitim angažmanom, kvalitetnim idejama i ogromnim entuzijazmom, na dnevnoj bazi, mijenjaju stvari u zajednici, čineći pozitivne društvene promjene. A upravo je to ono što čini razliku i što je, čini mi se, dugoročno, za razvoj civilnog društva, ključno.

UNITAS WebRadio On line:09:00-22:00 h Klikni i slušaj

UNITAS WebRadio Nova Gradiška

R Winamp R WMP

R Real R Quik