Ciklus emisija o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj koja ima za cilj afirmirati i promovirati toleranciju i međusobno uvažavanje različitosti,
te što bolju integraciju pripadnika nacionalnih manjina u društvo.
S idejom kako je bogatstvo u različitosti, emisija će, kroz razgovore s običnim ljudima, ali i predstavnicima nacionalnih udruga,
udruga u kulturi, institucija, te kreatorima političkih odluka, svakih 14 dana u trajanju od pola sata, upoznavati sa svakodnevnim problemima ,
običajima i načinom života pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj koje žive na području tri županije-Brodsko posavskoj,
Požeško slavonskoj i Sisačko moslavačkoj
Emisiju emitiramo svakoga četvrtka od 17,00 do 17 sati i 30 minuta. Pripremaju, uređuju i vode : Simonida Tarbuk,
Marijana Herceg Ivanišević, Martina Picollo i Momir Divjak.
Povijest kaže kako je datum 25.prosinca, odnosno 7.siječnja kako broji Julijanski kalendar, službeno označen u 4.stoljeću za vladavine cara Arkadija, istoga dana kada su Rimljani proslavljali DIES NATALIS SOLIS INVICTI, dan slavljenja sunca, dan obnove i novog početka.
Osnovna teza i današnje, posljednje ovogodišnje emisije u kojoj ćemo rezimirati sve do sada odrađeno. Uostalom, najveći dio građana ove zemlje sliku o nacionalnim manjinama stvara upravo putem medija, stoga je i odgovornost na medijima najveća.
Jedni ih smatraju smetnjom, drugi našim najvećim bogatstvom, ali i razlog zbog kojeg bi ova zemlja jednog dana mogla biti velika. Njihova prava i položaj određuje i štiti Ustavni zakon, ima ih dvadesetdvije, a opet, u 25 godina nacionalne demokracije njima se na ozbiljan način nije pozabavila niti jedna politička stranka.
Iako povijest bilježi kako su Srbi na području Slavonije gotovo starosjedioci, obzirom na podatak kako su prvi predstavnici naroda na ovaj prostor doselili prije 6 stoljeća, situacija je danas značajno drugačija. Ipak, postoje sredine, koje, unatoč problemima, svakodnevno dokazuju kako su suživost i afirmacija multietničnosti, itekako, mogući,i pored, još uvijek vidljivih ratnih ožiljaka i uglavnom staračkog stanovništva.
Jučer, točnije 25.studenoga navršila se 71.godina od kako su u 2.svjetskom ratu istog datuma godine 1943. zasjedali vijećnici Zavnoha.Tom je prilikom u Mrkonjić gradu donešena rezolucija u kojoj je, između ostalog stajalo-Po prvi puta u povijesti Bosne i Hercegovine, predstavnici Srba, Muslimana i Hrvata ujedinjeni u narodnosolobodilačkom pokretu, stupili su na isti put donošenja političkih odluka, želeći zemlju koja nije ni srpska, ni muslimanska ni hrvatska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska.
Više od pola milijuna osoba s invaliditetom golema je politička sila. Stoga bi se čelnici vodećih stranaka trebali lupiti u čelo i dobro promisliti kakav su neoprostiv propust napravili izostavljanjem osoba s invaliditetom s izbornih lista. Stvar nije puno bolja niti sa ženama. No, što je, u ozračju rastuće isključivosti, društvenom trenutku prepunom ksenofobije i puzajuće fašizacije zemlje, s pripadnicima nacionalnih manjina? Koliko su oni, njihov položaj i prava uopće interes stranačkih programa i koliko mediji, posebno internet, svjesnim ili nesvjesnim perpetuiranjem sterotipa i promicanjem govora mržnje, doprinose negativnoj atmosferi u društvu? Pitanja su to na koja će pokušati odgovoriti današnja emisija ZAJEDNO U BOGATSTVU RAZLIČITOSTI.
